Ovo je osmi proračun koji predlažemo u znatno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima u kojima nama je, kao što je to bilo zadnjih nekoliko godina, prioritet zaštititi najugroženije sugrađane, osigurati sigurnost javnih financija i istodobno nastaviti ulagati u daljnji razvoj Hrvatske, poručio je premijer Andrej Plenković na početku svog predstavljanja Državnog proračuna za iduću godinu zastupnicima u Saboru.
Podsjetio je kako smo i dalje u vremenu energetske, prehrambene krize i inflatornih pritisaka.
- Paketima pomoći očuvali smo socijalnu koheziju, spriječili rast cijena struje, plina, energenata, naftnih derivata, učinili maksimalan napor da nam normalno funkcioniraju dječji vrtići, škole, fakulteti, općine, gradovi, županije, bolnice, javne i vjerske ustanove, poduzeća, kućanstva. Glavni preduvjet realizacije strateških ciljeva i suočavanja s krizama bila je politička stabilnost, a to je značilo i osigurati makroekonomsku i financijsku stabilnost zemlje, podići kreditni rejting za četiri stupnja. Kada tome pridodamo ovogodišnje recentne iskorake koji su totalni presedan i nikada nisu bili viđeni u javnim financijama u Hrvatskoj, a to je da smo izdali prvu državnu narodnu obveznicu na temelju koje su građani pokazali povjerenje uloživši vlastiti novac i uplatiti 1,3 milijarde eura i dodatnih 500 milijuna eura institucionalnih investitora, oni su to povjerenje ponovili i do sada je uplaćeno oko 970 milijuna eura u trezorske zapise - kazao je naglasivši kako to znači da građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje.
- Kad je riječ o europskom kontekstu, priskrbili smo 25 milijardi eura. Iskoristili smo sva sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu, a sve to se dogodilo jer je netko radio na tome. A radila je Vlada - dodao je.
Kapitalna ulaganja u prometnu infrastrukturu, naglasio je, dokaz su da Vlada ostvaruje politiku jednakih šansi.
- Očekujemo rast od 2,8 posto BDP-a, u ovoj godini očekujemo na kraju minimalan deficit ili čak suficit, ovisno o tome kakva će biti potrošnja na strani lokalne države, što znači da odgovorno upravljamo javnim financijama - rekao je pa naveo specifične prioritete za iduću godinu.
- Velika izdvajanja i dalje za proces obnove, energetike, obrazovanja, zatim praćenje preporuka Vijeća EU u okviru europskog semestra, reforme iz mehanizma NPOO-a, nastavljamo s politikom trajnog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, ove godine doći ćemo na 60,7 posto, već u idućoj godini očekujemo da bude nešto viši od 58 posto, također i održavati proračunski manjak ispod referentne razine od tri posto - naveo je.
Prihodi države u idućoj godini su planirani na razini 28,5 milijardi eura, a rashodi na 32,6 milijardi eura.
- I to je da bismo povećali plaće i mirovine, da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći našim građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun, koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju i reformskih procesa i jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, ali i da bismo realizirali naše druge prioritete - naglasio je premijer podsjetivši na zadnji dogovor sa sindikatima javnih i državnih službi o povećanju osnovice za pet posto, kao i božićnice te uvođenju uskrsnice.
- Kao i povećanje plaća zahvaljujući poreznoj reformi, pozivam one jedinice lokalne samouprave da iskoriste fiskalni prostor koji imaju, prirez im ništa ne nosi i da na taj način daju doprinos. Ako mogu one jedinice koje su to već najavile, mogu i ove druge, stvar je političkog odabira, odgovornosti i volje - kazao je.
Sredstva se za iduću godinu osiguravaju za, naveo je još, financiranje Zakona o osobnoj asistenciji, uvođenje Zakona o inkluzivnom dodatku, dječjeg doplatka koji će se povećati na oko 250.000 obitelji i preko 530.000 djece.
- Da li ga treba uvesti svima? Pa moramo imati neki cenzus, nije isto da li će ga dobivati oni s jako visokom plaćom ili oni s malom plaćom. To ne znači da ne mislimo da svako dijete ne vrijedi isto, ali nije isto koliki su prihodi roditelja - dodao je.
Podsjetio je na besplatne udžbenike, prijevoz i obroke u školama.
'Hvala na ručku'
- Meni je jedna draga i simpatična curica iz Slavonskog Broda na Interliberu prišla, slikala se i dobacila, kaže ona meni: 'Hvala na ručku - rekao je Plenković u Saboru te ponovio "Hvala na ručku".
Proračun daje dodatnih 418 milijuna eura, dodao je, za sanaciju šteta od potresa, 251 milijun eura za troškove servisiranja javnog duga, financiranje i sufinanciranje željezničke infrastrukture, povećanje kapaciteta LNG-a terminala, uspostave Hitne medicinske službe, energetsku obnovu, ulaganje u obrambene snage, policiju i zaštitu granica, ra zavoj kulture, turizma, sport...
- Sve je to, između ostalog, razlog za ove jesenske prognoze da će Hrvatska ostvariti drugi najveći rast BDP- u EU i to nakon Malte. Predviđamo identičan rast od 2,8 posto u idućoj godini, inflacija bi trebala usporiti na 3,1 posto, potom na 2,4 u 2025. i 2,2 posto u 2026. - rekao je.