Tehnički muzej Nikola Tesla objavio je na svojem Facebooku zanimljivu činjenicu iz povijesti. Na današnji dan 1968. godine je po prvi put iz Zagreba prema Zadru krenuo Kornat-ekspres.
- Danas smo nažalost svjedoci sve većem zapuštanju željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Željeznica se suočava s nerentabilnošću, nekonkurentnošću i sa sve manje putnika. Slična situacija bila je i u periodu između 1965. i 1968. kada je broj putnika pao sa 71,4 na 58,7 milijuna. Tim povodom ŽTP Zagreb je 1968. krenuo s kampanjom pod nazivom "Putujte udobno željeznicom" - napisali su.
Tako je, objašnjavaju, Kvarner-ekspres povezivao Zagreb i Rijeku, a putovanje je trajalo tri i pol sata, Marijan-express Zagreb i Split, a zatim je, na današnji dan, krenuo i Kornat-ekspres.
Putovanje do Zadra trajalo je šest i pol sati, a na toj relaciji je putnike vozio prvi europski aluminijski vlak izrađen u zagrebačkoj tvornici Janko Gredelj. Vlak je imao samo mjesta prvog razreda, odnosno 192 zasebne fotelje, bio je i "buffet" te domaćica koja se brinula o putnicima. Putnici su u šest i pol sati mogli slušati glazbu, vijesti i informacije o mjestima i predjelima kroz koja je vlak prolazio zahvaljujući tome što je vlak bio ozvučen.
- Kornat-ekspres polazio je iz Zagreba u 6.28 i stizao u Zadar u 12.59. Iz Zadra bi se vraćao u 16.28 i u Zagrebu bio u 23.10 - napisali su iz muzeja.
- Još 1963. godine u tvornici Janko Gredelj napravili su tri prototipa diesel elektromotornog aluminijskog vlaka serije JŽ 611. Radilo se o naprednoj konstrukciji koja je izazvala pažnju i svjetske industrije. Vlakovi su bili predviđeni za prometovanje normalnom širinom kolosijeka (1435 mm) i mogli su postići maksimalnu brzinu od 120 km/h. Za vuču su imali dva diesel motora jedinične snage 400 KS. Dužina vlaka preko odbojnika iznosila je 82,12 metra, dok je širina iznosila 3 metra. Vlak je imao 192 sjedišta, a prometovao je na linijama Zagreb – Zadar i Zagreb – Beograd. Ovi vlakovi su se koristili tek kojih par godina, a u kontekstu uporabe aluminija za izradu karoserije Gredelj je još napravio i tri garniture za uskotračnu prugu Zagreb – Samobor (poznate kao srebrne strijele). Ideja nažalost nije komercijalizirana u kontekstu u kojem bi se očekivalo s obzirom na interes koji je pobudio na svjetskoj razini - stoji u objavi Tehničkog muzeja.