Zastarjeli podaci iz 2013. godine i fraze bez konkretnog učinka obilježili su okrugli stol koji je UNICEF organizirao kako bi predstavili preporuke za smanjenje siromaštva djece.

Preporučuju, dakle, olakšati roditeljima zapošljavanje, razvijati sustav novčanih naknada za djecu i obitelji, uvesti dodatne mjere za ranjive skupine predškolaca, povećati dostupnost vrtića, socijalnih i zdravstvenih usluga te senzibilizirati javnost o problematici siromaštva. Nisu istaknuli tko bi trebao poduzeti koje konkretne korake da se to ostvari.

- Siromaštvo u ranoj dječjoj dobi često ostavlja trajne i neizbrisive posljedice na zdravlje, obrazovanje i sveukupan razvoj djeteta te koči ostvarivanje njegova potencijala - istaknula je dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić.

Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić nije bila nazočna, no njezin predstavnik je rekao da se Hrvatska obvezala upustiti u borbu sa siromaštvom djece te je istaknuo da su započeli reformu socijalnih mjera koje idu u korist suzbijanju dječjeg siromaštva. Nije precizirao o kojim je mjerama riječ. 

Podaci kojima su se koristili sudionici okruglog stola stari su dvije godine i situacija je danas vjerojatno puno teža. Zabrinjava podatak da 83 posto djece živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti iznenadne financijske izdatke, trećina mališana živi u vlažnim domovima sa starim prozorima i podovima, a petina ih u zimskim mjesecima nema grijanje. Više od 60.000 djece živi ispod granice siromaštva, a oko 10.000 njih nema za topli obrok svaki dan. 

Na okruglom stolu prikazali su primjere općina Viškovo i Stubičke Toplice koje se ističu po ulaganjima u djecu i mlade kroz financijsku podršku, stipendije i ulaganja.