Paravac (84) je član Predsjedništva BiH bio od 2003. do 2006. godine i na tu je dužnost izabran u parlamentu BiH kao kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) nakon što je ostavku podnio Mirko Šarović.
Tijekom rata u BiH Paravac je u Doboju bio čelnikom općinskog kriznog stožera.
Zbog ratnih zločina koji su tamo počinjeni nad Hrvatima i Bošnjacima protiv Paravca te ratnog zapovjednika policije Andrije Bjeloševića i njegova zamjenika Milana Savića Tužiteljstvo BiH podignulo je optužnicu tereteći ih po zapovjednoj odgovornosti.
Teretilo ih se da su kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata izvršili progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva općina Doboj i Teslić i to ubojstvima, prisilnim preseljenjem stanovništva, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem tjelesne slobode protivno temeljnim pravilima međunarodnog prava.
Na području Doboja prije rata je živjelo više od deset tisuća Hrvata, a na posljednjem popisu provedenom 2013. bilo ih je tek nešto više od 1500.
Brojka od gotovo 30 tisuća predratnih Bošnjaka je pak prepolovljena, a gotovo identični su omjeri i na području Teslića.
Nakon suđenja na Sudu BiH koje je trajalo duže od devet godina sva su trojica pravomoćno oslobođena 2025. godine.