Upozorili su i da rad Kulturnih vijeća neće biti neovisan.
Za razliku od oporbe, vladajući su isticali kako taj prijedlog zakona ima namjeru da se temeljni propisi koji se tiču financiranja učine transparentnijima, predvidljivijima, sigurnijima kako bi se pridonijelo što boljem daljnjem razvoju kulturnog i kreativnog sektora.
Boška Ban Vlahek (Klub SDP-a) smatra kako ovaj prijedlog zakona ne rješava stvarne probleme već stvara nekoliko novih. "Kada vam netko umjesto tri loša zakona isprinta jedan još gori, to svakako ubija nadu. I to ova vlada dosljedno radi", kazala je. Smatra i da se ovoj "hibridnoj verziji zakona" pristupilo bez ikakve vizije i ideje o ukupnosti sustava i specifičnostima pojedinih područja.
Ban Vlahek rekla je da se u osnovi prijedlog zakona svodi na objedinjavanje tri zakona (o kulturnim vijećima, o financiranju javnih potreba u kulturi i upravljanju javnim ustanovama u kulturi) i administrativno-nomotehničke detalje.
Dobrim drži što odluke o financiranju kulture neće donositi jedna osoba nego će u manjim gradovima to činiti Kulturna vijeća. No, upitala se koliko su ta Vijeća autonomna u svom radu jer je njihova uloga većinom savjetodavna.
U odgovoru na to ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek pojasnila kako ministar imenuje Kulturna vijeća pri Ministarstvu kulture i medija, a na lokalnoj razini ih osnivaju jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Milnović Litre (HS): U Kulturnim vijećima sjede potpuno nepoznate osobe
Reakciju ministrice izazvala je i ocjena Marka Milanovića Litre (Klub Hrvatskih suverenista) kako u Kulturnim vijećima sjede javnosti potpuno nepoznate osobe, umjesto osoba koje su se dokazale u svojoj struci i koje bi ocjenjivanju postupale pošteno, odgovorno i neovisno.
Poručila mu je kako nije u redu članove Kulturnih vijeća, u kojima sjede ravnatelji ustanova, umjetnici sa međunarodno karijerom te posvećeni kulturni djelatnici - nazivati potpuno nepoznatim osobama i etiketirati ih da donose interesne odluke.
Urša Raukar Gamulin (Klub ZLB) upitala se o svrhovitosti "uvezivanja" triju ključnih zakona za funkcioniranje kulture u jedan megazakon i nužnost njegova donošenja prije nego što Ministarstvo kulture i medija donese strategiju koja bi trebala odrediti budući smjer razvoja kulturne politike u zemlji.
Raukar Gamulin drži kako bi trebalo donijeti dva zasebna zakona - zakon o financiranju javnih potreba u kulturi i Kulturnim vijećima te zakon o financiranju i upravljanju ustanovama u kulturi.
I ona upozorava kako u novom zakonu Kulturna vijeća postaju vezana uz mandat ministra čime se umnogome oslabljuje njihova neovisna pozicija. Uz to, nemaju ni mogućnost da u ključnim pitanjima poput dodjele sredstava ostvaruju utjecaj na konačne iznose za predložene programe.
I Željko Pavić (Klub Socijaldemokrata) smatra da bi zakonom trebalo jasnije definirati tko može biti imenovan za člana Kulturnog vijeća. Uz to, smatra i da bi se jasnije trebalo definirati i uvjeti pod kojima nadležni ministar može razriješiti člana Vijeća ukoliko svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled tog Vijeća.
Za razliku od oporbe Andro Krstulović Opara (Klub HDZ) rekao je da se radi o novom i dobro pripremljenom prijedlogu zakona koji nakon 20 godina rada sa tri zakona se spaja u jedan lako čitljiv, suvremen i primjenjiv zakon kojim će se kultura još bolje, kreativnije, slobodnije i konkurentnije predstavljati u zemlji i inozemstvu. Istaknuo je i kako taj prijedlog zakona vrlo jasno propisuje nadležnosti, odgovornosti i djelokruge rada te prilagođava kulturnu djelatnost suvremenim potrebama. "Vrlo je dobro da u zakonu stoji da se javni pozivi moraju objaviti do 1. listopada u tekućoj godini", kazao je.