U utorak ili najkasnije u srijedu bit će poznato boluje li muškarac (34) iz Stona, koji je hospitaliziran u Općoj bolnici Dubrovnik, od ospica. Hospitaliziran je prošlog petka te je od tada u izolaciji i pod nadzorom. Potvrdio je to ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić.
POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL
- Pacijent je prije dva i pol tjedna bio u Albaniji pa sumnjamo da se tako i zarazio ospicama. Ne zna je li cijepljen protiv ospica, a mi pretpostavljamo da nije. Trenutačno je dobrog općeg stanja i izvan životne opasnosti - rekao je ravnatelj bolnice.
I dok se čeka serološka potvrda nalaza, koji je na analizu poslan u Zagreb, odmah su poduzete sve potrebne epidemiološke mjere. Dubrovačko područje zbog slabe procijepljenosti rizično je za širenje epidemije. Bekić ističe kako se posljednjih mjeseci procijepljenost popravila.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić strahuje od moguće epidemije.
- Naravno da strahujemo jer je pet do šest generacija slabije procijepljeno - rekao je.
Lakić je izvijestio da je u prva četiri mjeseca ove godine značajno povećana potrošnja cjepiva u odnosu na isto razdoblje lani. - Tu praksu treba nastaviti, cijepiti zaostatke. Trebat će da se postoci vrate u sigurne vode - rekao je Lakić.
Iako ne zna točan broj, navodi kako je na dubrovačkom području na tisuće necijepljene djece. Za kolektivni imunitet potreban za brzi prekid širenja bolesti, nužna je procijepljenost od 93 do 95 posto, kojima se štite oni koji cjepivo ne mogu primiti iz medicinskih razloga.
Pozivamo sve roditelje da provjere cijepne statuse svoje djece. Ako su propustili neko cijepljenje, neka se obvezno jave nadležnom školskom liječniku ili pedijatru, objavljeno je na službenim stranicama dubrovačkog Zavoda za javno zdravstvo nakon što se u dubrovačkoj bolnici kod muškarca iz Stona pojavila sumnja na ospice.
Iako u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo još nemaju službenu potvrdu da je u stonskom slučaju riječ upravo o ospicama, dr. Sanja Kurečić iz Službe za epidemiologiju kaže da su poduzeli sve mjere čim se pojavila sumnja. Drugim riječima, odmah su krenuli u traženje ljudi s kojima je zaraženi bio u kontaktu te u provjeru je li riječ o ljudima koji su cijepljeni. Kako će se dalje razvijati situacija i hoće li doći do epidemije teško je reći, a Kurečić kaže da rizik kontinuirano postoji, pa tako i u ovom slučaju.
- Gotovo sve zemlje u našoj blizini imaju epidemiju, poput Italije, Grčke ili Srbije, pa je stalni rizik stoga realan. Svake godine imamo pojedinačne slučajeve ospica koje zaraženi donesu iz drugih zemalja, no onda je vrlo važno hoće li taj netko doći u grupu ljudi koji nisu procijepljeni. Tad je rizik za širenje bolesti znatno veći. Do sada smo zapravo imali situacije da su zaraženi kontaktirali najviše s procijepljenim ljudima pa se uz pravodobne protuepidemijske mjere rizik od epidemije sveo na minimum – tumači Kurečić.
Napomenula je da Dubrovačko-neretvanska županija, nažalost, ima nizak postotak procijepljenosti, kako kod prvog cijepljenja, tako i u slučaju kasnije revakcinacije. U Hrvatskoj je procijepljenost u padu posljednjih šest godina te se razlikuju među županijama i mjestima. Najniža je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Već mjesecima naši stručnjaci upozoravaju da je samo pitanje trenutka kad će epidemija, koja je zahvatila Srbiju, Albaniju, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu, stići i u Hrvatsku. Zaraženi pacijent u Stonu boravio je u Albaniji, a u cijelom tom dijelu Balkana vlada epidemija. Na Kosovu, koje se graniči s Albanijom, krenula je krajem prošle godine. Tad je jedno dijete umrlo, a više od stotinu ljudi bilo je zaraženo.
Tamošnje liječničke službe krenule su u hitnu akciju cijepljenja djece između dvije i sedam godina koja do tada cjepivo još nisu primila. U susjednoj Srbiji epidemija je uzela još veće razmjere, a poražavajući je podatak da je najmanje procijepljenih u velikim gradovima, poput Beograda, Novoga Sada, Niša i Kragujevca. Od listopada 2017. godine ospice su u Srbiji odnijele 15 žrtava, a posljednja je bila 11-mjesečna beba koja je umrla prije nešto više od mjesec dana.
Riječ je o virusnoj i vrlo zaraznoj bolesti. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ističu da je najbolji savjet koji mogu dati ljudima da nadoknade propuštena cijepljenja. Ako netko tko se vratio iz inozemstva, osobito iz zemalja za koje se zna da imaju epidemiju, dobije visoku temperaturu popraćenu osipom po licu i tijelu, treba se odmah javiti liječniku radi uspostavljanja dijagnoze. Pri tome se liječniku treba najaviti telefonom kako bi se izbjegao dolazak u čekaonicu, odnosno kontakt s drugim pacijentima. Grupiranje ljudi, naime, pogoduje širenju virusa. U HZJZ-u kažu da svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica koje su “uvezene” iz drugih zemalja, ali zahvaljujući dosadašnjoj visokoj procijepljenosti u većini slučajeva virus se nije dalje širio. S obzirom na to da procijepljenost pada i da sve više roditelja ne želi cijepiti svoju djecu, pitanje je što će nas čekati ubuduće. Simptomi ospica su visoka temperatura, hunjavica, promuklost, kašalj i osip koji se pojavljuje nekoliko dana nakon početka bolesti te se širi od glave prema trupu i udovima.
Ospice mogu izazvati ozbiljne komplikacije koje uključuju bolest središnjeg živčanog sustava i srca, upalu uha, upalu pluća, krvarenja u koži i sluznicama te teži poremećaj općeg stanja. U najtežim slučajevima komplikacije ospica mogu biti smrtonosne. Izvor infekcije je sekret iz nosa i grla zaraženih virusom. Prijenos je moguć kihanjem, kašljanjem, bliskim kontaktom s oboljelom osobom te izravnim dodirom s izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge u razdoblju od četiri dana prije pojave osipa pa do četiri dana nakon pojave osipa.