Građansko-liberalni savez u nedjelju je od Vlade zatražio popis osiguranih uvjeta za početak nastave, ali i dodatnu potvrdu stručnjaka o sigurnosti škola i vrtića u Zagrebu, ustvrdivši da je proces nepripremljen i kaotičan, a njegova provedba dvojbena.
"Kod donošenja odluke Vlade o otvaranju škola i predškolskih ustanova nisu u cijelosti sagledani interesi djece, a proces je nepripremljen i kaotičan", poručili su u priopćenju iz Glasa.
Prema odluci Vlade, škole i predškolske ustanove otvaraju se 11. svibnja. Iz Glasa ocjenjuju da se na učitelje i roditelje stavlja prevelik teret odgovornosti jer se od njih traži donošenje odluka i osiguravanje svih potrebnih uvjeta bez dovoljno informacija i resursa, što smatraju neprihvatljivim.
"To potvrđuju i rezultati ankete u kojoj od 60 tisuća anketiranih roditelja i učitelja, dvije trećine ne podržava početak nastave", dodaju.
Provedba nastave s najviše 10 osoba u prostoriji dvojbena
Smatraju da je praktična provedba nastave dvojbena, navodeći da su na primjeru prosječnog razreda u urbanoj sredini s 25 učenika, uz poštivanje mjera od najviše 10 osoba u prostoriji, potrebne tri prostorije za jedan razred ili 1300 metara kvadratnih.
"Takva imaginarna škola, s prosječno tri razredna odjeljenja za svaku godinu treba 36 prostorija u kojima bi učenici mogli boraviti za vrijeme nastave. Osim prostorija, potrebno je i 36 učitelja razredne nastave, umjesto 12 iz doba prije epidemioloških mjera i zahtjeva za socijalnom distancom", navode u priopćenju.
Dodaju da su propisani uvjeti za otvaranje predškolskih ustanova još manje jasni, kao i pravila o maskama za rad s malom djecom, održavanju socijalnog razmaka, primopredaji djece, broju djece u ionako prenapučenim skupinama.
Glas je stoga od Vlade zatražio detaljan popis jasnih kriterija i osiguranih infrastrukturnih i kadrovskih uvjeta za organiziranje rada u školama i predškolskim ustanovama.
Ta je stranka upozorila da je poseban problem u Zagrebu, gdje je 25 škola oštećeno u potresu, pa su zatražili da nezavisni stručnjaci ponovno pregledaju i službeno potvrde sigurnost škola i vrtića.
"Upravi grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Bandićem ne vjerujemo ništa, a kamoli kad je u pitanju sigurnost naše djece koja trebaju krenuti u škole i vrtiće nakon razornog potresa", navela je ta stranka.
Mladi HSLS-a traže da se državne matura održi u kolovozu
Mladi HSLS-a zatražili su u nedjelju da se provođenje državne mature odgodi za kolovoz kako bi maturanti imali dovoljno vremena za pripremu te da se svim učenicima ocjene zaključuju po onima koje su imali prije uvođenja online nastave.
"Svaki maturant ima svoj argument za odgodu mature, ali činjenica je da učenici imaju previše posla sa online nastavom i to sada kada bi trebali intenzivirati samostalne pripreme. O rezultatima državne mature ovisi previše toga u životima maturanata, a oni trenutno ponajviše ovise o pukoj sreći, što nikako ne bi trebao biti slučaj", poručili su u priopćenju mladi HSLS-a.
Traže da se ispiti državne mature, koja bi se prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja trebali održati od 8. do 29. lipnja, odgode za kolovoz kako bi maturanti imali dovoljno vremena da se kvalitetno pripreme, ili da se u isto vrijeme održe prijemni ispiti na fakultetima.
Mladi HSLS-a predložili su da se među maturantima provede anketa o održavanju državne mature, jer se "odlučuje o njihovoj budućnosti".
Dodaju da, unatoč najavi ministrice znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kako se u obveznim ispitima državne mature neće nalaziti gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda, iz ministarstva ne žele konkretno reći koje će se to gradivo iz Hrvatskog jezika i Matematike izbaciti sa mature.
"I ovdje se javlja veliki problem jer iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje kažu da su ispiti za ovu godinu već sastavljeni, a nikakve upute za sada nisu dobili. Ovolika razina ne komunikacije svakako ne ide na ruku maturantima", zaključuju Mladi HSLS-a.
Predlažu i da se svim osnovnoškolcima i srednjoškolcima školska godina zaključi po ocjenama "prije korone", tvrdeći da je razdoblje obrazovanja tijekom epidemije "ionako polovično i ne može biti vrednovano na isti način kao u normalnim uvjetima". Također, smatraju da se onim učenicima koji žele ispraviti ocjenu od prije epidemije, treba omogućiti online ispravak.