To je to što me zanima!

'Puno bi manje žena bilo ubijeno da su ranije išle ove izmjene zakona. Sporo se radi'

Ženska mreža Hrvatske inicirala je tematsku sjednicu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova povodom današnjeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama
Vidi originalni članak

Prije svega potrebno je pohvaliti napore Vlade u pogledu najnovijih izmjena zakoni koji se tiču nasilja nad ženama. Što se tiče kaznenog zakonodavstva, ako budu te izmjene kvalitetno provedene, svrstat će nas u sam vrh u EU zemalja koje imaju dobru zaštitu žena od nasilja, istaknula je Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske, koja je inicirala tematsku sjednicu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, a povodom današnjeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja.

Međutim, naglasila je, ukoliko ne bude usvojen strateški pristup nasilju nad ženama, koji nije rodno neutralan, takve izmjene neće imati učinka.

Predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić upozorila je da MUP-ova statistika i dalje pokazuje poražavajuće rezultate tj. 10-postotno povećanje kaznenog djela nasilja u obitelji.    

- Slučajevi teškog ubojstva u pokušaju povećani su 60 posto, bilježi se 20 postotno povećanje tjelesnog ozljeđivanja u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. te 27 postotno povećanje teških tjelesnih ozljeda. Prijetnje su povećane za 17 posto, a nametljivo ponašanje za 57 posto - navela je.

A obzirom na to da je 50 posto kazni izrečeno za najteža kaznena djela ispod zakonskog minimuma, Selak Raspudić ističe kako treba promotriti i sudsku praksu i svega što se uzima kao olakotna okolnost pri izricanju kazni.

'Nužno je donošenje Nacionalne strategije borbe protiv svih nasilja nad ženama'

Ženske udruge traže od Vlade donošenje Nacionalne strategije borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama te rodno utemeljeni pristup prilikom izmjena Kaznenog zakona.

VLADA MIJENJA ZAKONE U Hrvatskoj je u 20 godina ubijeno 400 žena. One bi bile žive da su zakoni prije doneseni

- Smatramo da je nužno donošenje Strategije borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama, to je nužan preduvjet za implementaciju najavljenih izmjena zakona i za svih preporuka iz GREVIO izvješća koje smo nedavno dobili. Ta strategija mora obuhvaćati sve oblike nasilja nad ženama jer smo do sada bili prefokusirani samo na obiteljsko nasilje, odnedavno smo se više bavili strateški i seksualnim nasiljem, ali neki drugi oblici nasilja nad ženama obuhvaćeni Konvencijom, kao što su genitalno sakaćenje, prisilni brakovi i neki drugi ozbiljni oblici nasilja, ostaju neadresirani, kao i žene koje su u povećanom riziku intersekcijske diskriminacije, kao što su Romkinje, migrantkinje, žene s nekim zdravstvenim poteškoćama - naglasila je Iva Čatipović iz Udruge SOS Rijeka.

Nadalje, istaknula je, mora se unaprijediti sustav prikupljanja podataka, a nužna je i edukacija svih pripadnika sustava. 

- GREVIO nas upozorava da edukacija mora biti obvezna, što do sada uglavnom nije, i to na dvije razine - prije samog ulaska u sustav i onda kontinuirana cjeloživotna edukacija. Također smo dobili smjernice da je potrebno raditi dodatno na teritorijalnoj rasprostranjenosti usluga, standardizaciji, modelima financiranja. Mislili smo da tu stojimo bolje kao država, ali što se tiče skloništa zaključeno je da niti imamo dovoljan broj smještajnih kapaciteta, niti se dio skloništa koji imamo uopće može smatrati službama za potporu kako ih Konvencija definira jer ne primaju samo žene i jer ne mogu tamo doći bez da se obrate prije toga nekoj instituciji - kazala je. 

Puno bi manje žena bilo ubijeno da je Vlada ranije išla u ove izmjene, kazala je Mirjana Duduković, predsjednica Udruge Korak.

- Jako je to sporo, moramo puno brže raditi svi zajedno. Žene koje dolaze u sklonište ne moraju prije toga prijaviti nasilje, mogu same doći u ured ili telefonom zatražiti smještaj, ali kasnije je prisiljena prijaviti nasilje jer ako ima malodobnu djecu mora proći proceduru, sustav ju prisiljava da prijavi nasilje - rekla je naglasivši kako se nevladin sektor bori s manjom financijskih sredstava.

'Problem položaja žena se počinje sve više prepoznavati, ali, nažalost, ne i osvještavati'

Snježana Vasiljević, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra kako se nalazimo u razdoblju pozitivnih promjena u smislu da se problem položaja žena u društvu počinje sve više prepoznavati, međutim, dodaje, nažalost, ne i osvještavati.

- Kroničan je nedostatak edukacije i sve se svodi na individualne napore pojedinaca, no to nije zadaća nas individua nego bi trebala biti cjelokupnog društva. Država je ta koja treba biti odgovorna da spriječi nasilje. Europski sud za ljudska prava davno je u svojim prvim presudama protiv Slovačke rekao da to više nije privatna stvar i da je država ta koja mora uzeti stvar u svoje ruke - istaknula je dodavši kako je nasilje rodno uvjetovano i mora kao takvo biti prepoznato. 

- Zakonodavstvo mora biti jasno i precizno, ali ne možemo mi zakonom iskorijeniti niti diskriminaciju ni obiteljsko nasilje ni femicid, nego moramo kao društvo raditi na tome da osvijestimo pojedince, educiramo ih i osnažimo sve aktere u društvu i da postoji međusektorska suradnja inače će nam se stalno događati ova loša statistika - poručila je. 

Postoje nerealna očekivanja da će kazneno pravo riješiti sve društvene probleme, ističe profesorica kaznenog prava Maja Munivrana. 

OCJENA VIJEĆA EUROPE Izvješće o Istanbulskoj: 'Hrvati ne čine dovoljno po pitanju rodno uvjetovanog nasilja'

- Neće. I upravo zato tu vidim važnost Istanbulske konvencije, koja počiva na četiri stupa - prevencija, zaštita, kaznenopravna represija i sveobuhvatne integrirane politike. Puno je pitanja koje je otvorilo izvješće GREVIO-ja, a prije svega bih ja rekla da korijen velikih problema leži u još davnom postavljanju obiteljskog nasilja na dvije tračnice - prekršajnopravnoj i kaznenopravnoj. To je i GREVIO prepoznao. Također, nedovoljno prepoznajemo teške oblike psihičkog nasilja i prisilne kontrole, često pristupamo obiteljskom nasilju u praksi kao incidentu... - navela je profesorica. 

'Zašto ne zovemo to femicid?'

Osvrnula se na najavljene zakonske izmjene i pita se zašto se komplicira i jednostavno ne uvede terminologija femicida.

- Uvođenje posebnog kaznenog djela femicida opet neće otkloniti sve probleme i spriječiti sva ubojstva žena, to je jasno, a još je važnije da se uvedu smjernice i protokoli koji će regulirati dužnosti i ovlasti tijela koje bi to pratilo. Puno više pažnje treba posvetiti prevenciji i praćenju svih pojedinačnih djela femicida da bi se ustanovili propusti u postupanju i tijela i društva. Ali već i uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela šalje simboličnu poruku i prepoznaje rodnu utemeljenost ubojstva žena. Međutim, kada pogledam taj prijedlog da se uvede posebno kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe, koja bi inkriminirala kaznu koja je sad zapriječena u Kaznenom zakonu kao najvišom kaznom za teško ubojstvo bliske ženske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao, tu ostajemo nedorečeni. Zašto ne zovemo to femicid? Termin je to koji se ustalio i u našem društvu. Osim naslova kaznenog djela i kod sadržaja opet ostajemo nedorečeni. Teško ubojstvo ženske bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao je i sad teško ubojstvo kažnjivo istom kaznom zatvora - navela je naglasivši kako se nije učinilo po tom pitanju puno. 

- OK, možda će biti statistički lakše pratiti, ali mislim da trebamo iskoristiti ovaj trenutak i napraviti pomak i inkriminirati sva rodna ubojstva žena, ubojstva žena zato što su žene. Mi to gotovo imamo u zakonu, koje govori o ubojstvu iz mržnje zbog spola, ali se to ne provodi. Evo, kolega i ja smo radili istraživanje o zločinima iz mržnje zbog spola i znate koliko smo ih našli? Nula. Niti jedan jedini prepoznat slučaj u pet promatranih godina - naglasila je.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović se slaže s profesoricom. 

- U našim radnim skupinama sudjeluju sudovi, državna odvjetništva, kao i jako snažno i slobodno i nevladin sektor. Kad su ove teme u pitanju, tu smo široke ruke i pokušavamo s njima sukreirati politiku. Veoma smo snažno reagirali na poticaje zadnjih godina, no nije lako izbalansirati zakonodavnu normu onako kako dio nestručne javnosti očekuje. Mi u ovom trenutku imamo adekvatni okvir da adekvatno reagiramo na kriminal nad zlostavljanje žena i djece, može li biti bolji, tu se radi o nijansama, a ponekad me strah da to ne našteti jasnoći kaznenopravne norme - rekao je. 

ISTANBULSKA KONVENCIJA Ministarstvo: Izmjenama se uvodi specijalizacija sudaca za slučajeve nasilja nad ženama

'Policijski službenici prolaze cjeloživotnu edukaciju'

Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin naglasila je kako policijski službenici kontinuirano prolaze edukacije, ali i da ih MUP, isto tako, provodi i u odgojno-obrazovnim ustanovama.

- Uveli smo cjeloživotnu edukaciju, napravljeni su veliki iskoraci. Želimo biti resor koji je prije svega fokusiran na edukaciju i prevenciju. Policijski službenici moraju proći edukaciju koja se tiče ljudskih prava, smjernice koje su bitne za terminološko poznavanje ove teme, ali i postupovno poznavanje jer su oni na prvoj liniji, tu je i tečaj u trajanju šest tjedana koji jednom godišnje moraju proći svi službenici koji rade na ovoj liniji rada, imamo i tečajeve s odgojno-obrazovnim sustavom, procijenili smo da su te pojavnosti itekako prisutne među djecom, koji će sutra biti odrasli ljudi i potencijalni počinitelji. Ukoliko službenici postupaju u nekom slučaju suprotno od onog što se od njih očekuje, ide unutarnja kontrola i, vjerujte mi, ide penalizacija - navela je.

Marija Pletikosa, državna tajnica Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji, naglasila je kako je nasilje nad ženama problem cijelog društva te da se o tome mora javno govoriti na svim razinama. 

- Vlada od početka mandata radi na unaprjeđenju sustava - od uspostavljanja i financiranja 24-satne besplatne telefonske linije za savjetovanje žrtava, uspostavljanja sigurnih kuća u svim županijama, provođenja kampanja... Izraziti osudu nije dovoljno i duboko svjesni ove činjenice prošli tjedan smo s predstavnicima udruga predstavili nove zakonske izmjene. Slušali smo i nastavljamo slušati sve vas koji svakodnevno radite sa žrtvama, na svima je nama da ustrajemo i da se zakonske odredbe sprovedu, a žrtve nasilja da se zaštite - kazala je.

'Kod 75 posto počinitelja postojala je izrečena sigurnosna mjera liječenja od ovisnosti'

Zastupnica Možemo Ivana Kekin povukla je zanimljivu paralelu.

- Pogledajmo koliko je danas ovdje muškaraca, pozdravljamo one koji su došli, a pogledajmo zastupljenost muškaraca i u Saboru i po ministarstvima... - kazala je, između ostalog.

MLATIO JE I PONIŽAVAO Istukao ženu pa je vukao golu kroz selo kod Zagreba kako bi ju svima prokazao kao preljubnicu

Sunčana Roksandić Vidlička, predsjednica Povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, navela je zabrinjavajuć podatak o tome da je kod 75 posto počinitelja postojala izrečena sigurnosna mjera liječenja od ovisnosti.

- Stavila bih ovdje fokus na žene starije životne dobi jer je to problem koji mi sve više osvještavamo kroz pritužbe koje dobivamo i vidimo tu povećanje brojki, ali bez dodatnog istraživanja i razumijevanja što iza tih brojki stoji. A kad gledamo postupanja tijela, vidimo da se takvim slučajevima pristupa kao pojedinačnim ekscesima, a ne obiteljskoj dinamici - istaknula je i Tatjana Vlašić, zamjenica Pučke pravobraniteljice.

'Rijetko se govori o nasilju nad ženama s invaliditetom'

Kada se govori o nasilju u obitelji, puno rjeđe se govori o ženama s invaliditetom, upozorila je Mira Pekeč iz Ureda pravobraniteljice osoba s invaliditetom.

- Žene s invaliditetom su uobičajeno izložene višestrukim oblicima nasilja. U lipnju je provedeno jedno istraživanje koje je obuhvatilo žene starije životne dobi iznad 65. godine, koje je pokazalo koliko je ugrožena ta kategorija osoba kada govorimo o psihičkim oblicima nasilja i ekonomskom nasilju. Prema našim podacima, žene s invaliditetom jako rijetko se ohrabruju prijaviti nasilje iz jednostavnog razloga što se najčešće radi o obiteljskom nasilju i o nasilju od strane osoba o kojima je ovisna - rekla je.

Na snagu je stupio novi protokol postupanja u slučaju seksualnog nasilja, a novina je da će se osnovati Povjerenstvo za praćenje primjene njegove primjene, kazali su iz Ureda za ravnopravnost spolova.

KOMENTIRA: JASMINA SARIĆ ČEDIĆ Žena koje mogu postati žrtve nasilja kao Nizama ima posvuda

- Zadnje najavljene izmjene zakona predstavljaju veliki korak za društvo, ali jako mali za pravo. Prvo zato što smo imali jako malo vremena, iako je rad radne skupine i dalje u tijeku, i drugo zato što se izmjene temelje na određenim konkretnim situacijama koje izazivaju pažnju u medijima, a ne na temeljima strateškog principa i struke - istaknuli su iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Najavljene izmjena zakona kao iskorak pozdravljaju i iz Ženske kuće Zagreb, ali, ističu prenoseći glas zlostavljanih žena, treba izbaciti ponovljeno davanje iskaza, kao i teret s njihovih leđa o pripremi djece koje su, također, žrtve nasilja na kontakte s nasilnim roditeljom, traže i da u skloništima budu zaštićene prihvaćanjem sigurnosnih protokola tih skloništa, da ostvaruju pravo na naknadu neimovinske štete u kaznenim postupcima...

Idi na 24sata

Komentari 4

  • TVP 22.09.2023.

    Dolazi velika i prozirna preizborna briga za narod, ljude, žene…..za sve.

  • turbo mega ultra 22.09.2023.

    zanimljivo, ja bijah dojma da je nasilje nad bilo kim potrebno osuditi, ali izgleda da clanovi sjedinice o nasilju nad zenama smatraju da zakonsku zastitu trebaju zene, samo zene i iskljucivo samo zene. ;-)

Komentiraj...
Vidi sve komentare