Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je katalonsku krizu nazvao "unutrašnjim problemom" Španjolske i osudio politiku dvostrukih mjerila Europljana prema težnjama naroda za neovisnosti.

"Sve što se događa je unutarnji problem Španjolske i mora biti riješeno u sklopu španjolskog zakona u skladu s demokratskim tradicijama", rekao je ruski predsjednik na vanjskopolitičkom forumu u Sočiju.

Putin je zatim kritizirao politiku dvostrukih mjerila Europske unije u pogledu tih pitanja.

"Čini se da u očima nekih naših partnera postoje legitimni pobornici neovisnosti i slobode i postoje separatisti koji nemaju pravo braniti svoja prava, čak ni demokratskim mehanizmima", istaknuo je.

"Ta vrsta dvostrukih mjerila je puna opasnosti za razvoj europskog kontinenta", upozorio je Vladimir Putin.

Ruski predsjednik je u tom kontekstu komentirao podršku EU-a neovisnosti Kosova. Odlučili su, rekao je misleći pritom na Europu, da je u redu da Kosovo proglasi neovisnost od Srbije 2008., ali da stanje u Kataloniji, iračkom Kurdistanu i na Krimu treba tretirati na drugi način.

"Zašto su morali bez razmišljanja i bezrezervno uz želju da se svide velikom bratu u Washingtonu dati potporu otcjepljenju Kosova uzrokujući time slične procese u drugim regijama Europe i u svijetu", upitao je Putin.

"Kada je Krim proglasio svoju neovisnost, na temelju referenduma o pripojenju Rusiji, to vam se nije svidjelo iz nekog razloga", izjavio je ruski predsjednik. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.

Putin: Zatvaranje granice s republikama na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice

Govoreći na vanjskopolitikčkom forumu Valdai u Sočiju on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.

"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.

Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu što je protumačeno kao njezina slabost.

Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Mosvka.

Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.

"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.

Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog ali da je to stoga jer mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.

Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.

"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.

Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.

Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio svo oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.