To je to što me zanima!

Putin želi "odmah" razgovarati s NATO-om o sigurnosti Rusije

"Ruski predsjednik je istaknuo da ukrajinske vlasti, kršeći ugovor iz Minska, otvoreno računaju sa silom, koristeći se u Donbasu teškim oružjem i napadnim bespilotnim letjelicama", ističe Kremlj
Vidi originalni članak

Ruski predsjednik pozvao je u utorak da se "odmah" pristupi pregovorima s NATO-om i sa Sjedinjenim Državama o jamstvima ruskoj sigurnosti, u prilikama napetosti zbog Ukrajine.

"Vladimir Putin je istaknuo potrebu da se odmah počnu pregovori sa SAD-om i s NATO-om kako bi se odredila pravna jamstva za sigurnost naše zemlje te spriječilo buduće širenje Saveza na istok i raspoređivanje oružanih sustava u Ukrajini i u susjednim zemljama koji bi bili prijetnja za Rusiju", istaknuo je Kremlj u priopćenju objavljenom nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina s finskim predsjednikom Saulijem Niistom.

Finska je dugogodišnji posrednik između Rusije i zapadnih suparnika.

KRIZA S UKRAJINOM Šef EU parlamenta: Odnosi Unije i Rusije su izrazito loši

Ruski predsjednik je u razgovoru putem video veze početkom prosinca zatražio od američkog predsjednika Joea Bidena pravna jamstva kako bi se isključilo svako novo proširenje NATO-a jer Moskva ocjenjuje da je Zapad, otvarajući vrata Saveza zemljama Istočne Europe i bivšeg SSSR-a, prekršio obećanje dano nakon raspada Sovjetskog Saveza.

U tom smislu Rusija smatra eventualno članstvo Kijeva crvenom crtom. Rusija je anektirala Krim, ukrajinski poluotok, kao odgovor na prozapadnu revoluciju 2014.

Zapad trenutačno sumnjiči Rusiju da priprema novu invaziju na Ukrajinu i gomila snage na zajedničkoj granici.

Kremlj odbija te optužbe i tvrdi naprotiv da NATO ugrožava Rusiju naoružavajući Kijev i raspoređujući sve više zračnih i pomorskih snaga na području Crnog mora.

NAPETOSTI RASTU Boris Johnson u telefoskom razgovoru zamolio Putina da smiri napetosti s Ukrajinom

Putin je usto ponovo optužio ukrajinske vlasti da krše ugovor iz Minska koji sadrži smjernice za uspostavu mira na istoku Ukrajine (Donbas), gdje Kijev već gotovo osam godina ratuje s proruskim pobunjenicima za koje se smatra da dobivaju naredbe od Kremlja.

Borrell: Ruski napad na Ukrajinu neće proći bez političkih i ekonomskih posljedica

Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju, rekao je u utorak u Europskom parlamentu visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, ali i dodao da će EU prije svega nastojati spriječiti eskalaciju napetosti između dviju zemalja. 

"Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju", rekao je Borrell eurozastupnicima.

Ukrajina, Europska unija i Sjedinjene Države već tjednima optužuju Rusiju da planira napad na Ukrajinu.

"Rusija od studenog na neobičan način gomila vojnike i oružje uz granicu s Ukrajinom. Ukrajina je naš strateški partner i naravno da nas zabrinjava gomilanje ruskih snaga", rekao je Borrell i ponovio "nepokolebljivu podršku" Unije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. 

Iako Rusija gomila snage na svom teritoriju i time ne krši međunarodno pravo, Borrell smatra da je s obzirom na ranija događanja "zabrinutost Ukrajinaca sasvim opravdana". 

Najavio je novi financijski instrument kojim će se pružiti sanitetska i logistička potpora Ukrajini za "jačanje njezine otpornosti" koja ne uključuje i oružje. 

Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Proruski separatisti iste su godine zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk. U sukobima koji traju već sedam godina poginulo je više od 13.000 ljudi. 

Borrell je pozvao Rusiju da se vrati za pregovarački stol uz posredništvo Francuske i Njemačke. Istaknuo je da EU "ne želi doprinijeti nikakvoj eskalaciji" i za kraj dodao da treba "očekivati najbolje, a pripremiti se za najgore". 

Kremlj poriče da priprema invaziju na Ukrajinu i tvrdi da je gomilanje ruskih vojnika uz granicu s tom zemljom isključivo obrambene naravi te traži sigurnosna jamstva za vlastitu sigurnost.

Rusija je pozvala NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu.

Ta zemlja prijeti i da će rasporediti nuklearne rakete u Europi kao odgovor na slične planove NATO-a, koje Sjevernoatlantski savez odbacuje. 

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare