Gorivo u Hrvatskoj nikad u posljednjih pet i pol godina nije bilo jeftinije. Cijena benzina ovog tjedna pala je ispod devet kuna, a dizela ispod osam kuna po litri. No tu nije kraj. U utorak bi cijene naftnih derivata ponovno trebale ići dolje.

Cijena barela nafte pala je ispod 40 dolara. To je drastičan pad u odnosu na 2008. godinu kada je barel koštao čak 140 dolara.

Sličan pad cijena nafte zabilježen je davne 1986. godine kad je cijena nafte pala i zadržala se na niskim razinama u sljedećih 20 godina.

- Teško je predvidjeti koliko će to trajati, jer to zavisi o financijskim zalihama najbogatijih zemalja OPEC-a, odnosno koliko su te zemlje spremne žrtvovati vlastite prihode u ime povećanja tržišnog udjela. Po meni ne može trajati duže od dvije tri godine, a sigurno bi trebalo trajati barem godinu dana - kaže nam stručnjak za naftu prof. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pitanje je koliko će dugo trajati veselje građana koji manje troše na punjenje spremnika svojih vozila. Naime, dosad svaki put kad bi cijene goriva ozbiljno pale, Vlada bi intervenirala i povećala trošarine kako bi se proračun nastavio puniti onako kako su predvidjeli da bi trebao. Jer, niže cijene goriva znače manje prihoda u proračun od PDV-a na gorivo. Problem je što Hrvatska nema Vladu. Ima tehničku Vladu, ali ona nema ovlasti povećavati trošarine. No proračun se mora puniti, i čim se Vlada formira, odmah se očekuje povećanje trošarina za gorivo, odnosno cijene će se vratiti na iznad devet kuna za benzin i osam kuna za dizel.

- Imamo trošarine među najvećima u Europi, a u Europi su uvijek trošarine dosta veće nego u SAD-u, a porezima iz nafte financira se mnogo javnih potreba u Hrvatskoj - ističe prof. Igor Dekanić.

Najniže cijene od 2010.

Zadnji put je cijena Eurodizela bila ispod 8 kuna 2010. godine za vrijeme mandata Jadranke Kosor.

Strah zbog nestašice vode

Problem s dostupnošću pitke vode mogao bi u budućnosti postati veći problem od nestašice nafte

Država odlično zarađuje na trošarinama

Na trošarinama i posebnim porezima na energente država je prošle godine zaradila čak sedam milijardi kuna. Od trošarina na duhan je npr. zaradila 3,8 milijardi kuna.

Cijene nafte na svjetskom tržištu najniže od 2004.

Na londonskom je tržištu cijena barela nafte u ponedjeljak ujutro pala na najniže razine od 2004. godine jer su ulagači zabrinuti zbog prevelike ponude, dok je potražnja slaba zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva. Tako je zaronila i ispod 36,20 dolara, što je bila njezina najniža razina na vrhuncu globalne financijske krize 2008. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel jutros pojeftinio za 30-ak centi, na 34,40 dolara.

Pad cijena nafte posljedica je, kažu analitičari, slabosti potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

S druge strane, proizvodnja je i dalje visoka jer se najveći svjetski proizvođači ne uspijevaju dogovoriti o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene.

Uz to, cijene su nafte pod pritiskom zbog visokog tečaja dolara, nakon što je prošloga tjedna američka središnja banka Fed po prvi puta od 2006. godine povećala ključne kamatne stope.