Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u srijedu je ocijenio da je rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,9 posto u skladu s Vladinim projekcijama i pokazuje kako Vlada gospodarski rast planira realno i racionalno.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Međugodišnji rast od 2,9 posto u trećem kvartalu je generalno, uz podatke za prvi i drugi kvartal, na tragu očekivanja i u skladu s Vladinim projekcijama za cijelu godinu, rekao je Marić novinarima u Hrvatskom saboru.

Dodao je kako prva procjena DZS-a o kretanju BDP-a u trećem kvartalu pokazuje da vlada "realno i racionalno planira gospodarski rast".

Istaknuo je nastavak doprinosa domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija te rekao kako je "posebno lijepo vidjeti doprinos izvoza roba i usluga, a posebno izvoza roba".

S druge strane, rekao je Marić, rast uvoza u trećem kvartalu iznosio je svega 1,1 posto. 

"To je segment koji smatram najizazovnijim - smanjiti uvoznu ovisnost gospodarstva i društva", rekao je Marić.

Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava je u trećem tromjesečju porasla za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, državna potrošnja za 2,9 posto, a bruto investicije u fiksni kapital su porasle za 5 posto. 

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 4,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba u trećem kvartalu skočio 7,1 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 1,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,8 posto.

Marić je ocijenio kako je rast BDP-a dobar temelj, ali i kako je "za značajniji iskorak potrebno učiniti iskorak, posebno u području strukturnih reformi".

Upitan je li očekivao rast u trećem kvartalu veći od tri posto s obzirom da je riječ o kvartalu koji najviše pridonosi hrvatskom BDP-u, odgovorio je kako nije očekivao takav rast, uz napomenu da Vlada ne daje tromjesečne prognoze, nego godišnje i višegodišnje projekcije.

No, rekao je da ukupni uprosječeni rast u tri ovogodišnja kvartala iznosi oko 3,1 posto, ali da se treba i dalje truditi da stope rasta budu veće.

Zamoljen za komentar 10-minutnog kašnjenja objave podataka o BDP-u, odgovorio je kako "kalendar postoji i treba ga se pridržavati" te kako se nada da je razlog kašnjenju bio tehničke naravi i da se neće ponoviti.

Državni zavod za statistiku po njegovim riječima treba biti neovisna institucija u čije podatke se ne smije sumnjati, uz ostalo i u svjetlu jedne od šest hrvatskih obveza iz pisma o pristupanju deviznom tečajnom mehanizmu u sklopu procesa uvođenja eura.

Nova Vladina ponuda prosvjetarima košta 300 milijuna kuna

Marić je iznio i da nova ponuda Vlade prosvjetarima u štrajku za povećanje plaće od 10,4 posto državu godišnje košta nešto manje od 300 milijuna kuna, izdvojeno od povećanja osnovice u idućoj godini od ukupno 6,12 posto u tri navrata.

Taj iznos nije planiran u nedavno izglasanom državnom proračunu, ali se sredstva mogu naći uštedama na rashodnoj strani, istaknuo je ministar financija.

Ocijenio je da je to "respektabilna ponuda" te da trenutni sustav plaća u javnom sektoru nije dobar i treba ga mijenjati.

"Podizanje osnovice za sve daje nam manevarski prostor da se pristupi mirnoj analizi i konkretnim mjerama", rekao je Marić.

Po njegovim riječima, novom ponudom bi u dosadašnjem troipolgodišnjem Vladinu mandatu plaće u prosvjeti rasle više od 23 posto, bez učinka poreznih izmjena.