To je to što me zanima!

Raste broj siromašnih: Sve više ljudi jede u pučkim kuhinjama

U redovima za hranu stoje samci, obitelji s više članova, samohrani roditelji, stariji sugrađani. Siromaštvo je problem s kojim se Hrvatska bori već dugo, a koronavirus i potres samo su pogoršali situaciju
Vidi originalni članak

Korona kriza, potres, ali i zima koja je svakim danom sve bliže, kao i sve izraženija komponenta nezaustavljivog starenja stanovništva u Hrvatskoj, samo su dodatno produbili već aktualan hrvatski problem, siromaštvo. Posljednjih godinu dana, pričaju nam tako u pučkim kuhinjama diljem gotovo cijele zemlje, povećao se broj korisnika. Sve je više potrebitih ljudi koji si ne mogu samostalno priuštiti obrok, pa su primorani otići u pučku kuhinju.

Kriterija i pravila gotovo da ni nema. U redu za tanjur, najčešće toplog variva, uz kakvu skromnu salatu i komad kruha, danas, češće nego ikad prije u našoj zemlji, stoje samci, mladi ljudi, stariji, višečlane obitelji, samohrani roditelji...

KRITIKA ŽIVORADA TOMIĆA: SERIJA 'MAID' Priča o samohranoj majci i borbi s monstrumom - siromaštvom

’Najpotrebitija je Slavonija’

U Hrvatskoj postoje dvije vrste pučkih kuhinja - gradske, čiji su osnivači gradovi, te karitativne, odnosno crkvene pučke kuhinje. U Zagrebu su to, primjerice, novootvorena pučka kuhinja na Svetom Duhu, zatim ona u Jukićevoj, koju vodi samostan misionarki ljubavi - sestara Majke Tereze, i tome slično. Državne ne postoje. Pravo na prehranu u pučkoj kuhinji ostvaruju korisnici zajamčene minimalne naknade.

- Pučke kuhinje zapravo su lokalne, veliki gradovi imaju zakonsku obavezu organizirati pučku kuhinju, no nažalost ne drže se svi tih propisa. U Zagrebu je još dobro. U manjim sredinama to je druga priča - objašnjava nam Sanja Blažeković iz Hrvatske mreže za beskućnike.

Ističe veliki problem upravo zagrebačkih “javnih kantina”. Naime, pravo na obrok u pučkoj kuhinji u Zagrebu mogu ostvariti isključivo ljudi koji imaju prebivalište u Gradu Zagrebu, a prema procjenama, čak tridesetak posto beskućnika u glavnom hrvatskom gradu dolazi iz ostalih dijelova zemlje, pogotovo iz Slavonije. Nerijetko, dodaje naša sugovornica, iz slavonskih područja u kojima nema pretjerano razvijenih socijalnih usluga dođu u Zagreb, gdje postoje i pučke kuhinje, i socijalne samoposluge, i slično.

- Ta tehnikalija o prebivalištu stvarala je vrlo velik problem, pogotovo nakon što je tek počela pandemija. S kolegama sam imala mnogo sastanaka, apelirali smo da se bar u tom vremenu svima omogući prehrana, bez obzira na mjesto prebivališta. Međutim, nikad nije došlo do dogovora. Također, u vrijeme lockdowna, kako je bio obustavljen javni promet, pučke kuhinje bile su dislocirane, pa je i to bio velik problem koji je dodatno otežavao situaciju - nabraja Blažeković.

PORAZNI PODACI HSU upozorava: Čak 600.000 umirovljenika ima mirovinu ispod granice siromaštva

Ističe i kako pučke kuhinje imaju plemenitu svrhu, no u njima je svakom korisniku omogućen tek jedan obrok na dan, a dobro je poznato, dodaje, da svatko treba tri cjelovita, kvalitetna obroka na dan. Zbog toga su se iz Hrvatske mreže za beskućnike nedavno organizirali te sa suradnicima i udrugama dijelili obroke dva puta na dan u Jukićevoj, na lokaciji još jedne zagrebačke pučke kuhinje. One, gledajući na razini cijele zemlje, najbolje funkcioniraju u Istri i na Kvarneru, odnosno u Rijeci, smatra Blažeković.

- Posebno bih istaknula Rijeku. Kad je počela pandemija korone, bilo je bitno da, osim nas udruga, i lokalna samouprava pravodobno reagira u svim tim novim uvjetima i okolnostima kako bismo ‘ostali na nivou’. Stvarno, u Rijeci je to bilo super odrađeno - kaže. S druge strane, Slavoniju ističe kao potencijalno problematičnu. Bez sumnje, taj dio Hrvatske danas je najpotrebitiji, kaže.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI: U Hrvatskoj 23,2 posto ljudi u riziku od siromaštva, a čak 77 posto mladih živi sa roditeljima

Petina stanovništva starija je od 65

- Slavonija je uistinu u najlošijem stanju. Najviše beskućnika koji su u Zagreb stigli iz drugih krajeva upravo su iz Slavonije. Ono što znam jest da na razini cijele Slavonije Osijek ima prihvatilište i da je nedavno, u posljednjih nekoliko godina, otvoreno nešto novo u Slavonskom Brodu. I to je to, nažalost - kaže naša sugovornica. Stanje u slavonskim pučkim kuhinjama provjerili smo u Gradskom društvu Crvenoga križa Osijek, koji djeluje na području Osijeka i sedam okolnih općina. Potvrđuju nam navode Hrvatske mreže za beskućnike. Korona je, kao i potres, prouzročila povećanu potrebu za uslugama pučke kuhinje. Ono je bilo posebno vidljivo u doba potpunog zatvaranja, odnosno lockdowna. Kad se gleda, primjerice, Osječko-baranjska županija, udio starog stanovništva sve je veći, ističe Martina Hećimović, v.d. ravnateljice Gradskog društva Crveni križ.

- Gledajući ukupno stanovništvo, trenutačno u njemu više od 22 posto udjela čini dobna skupina iznad 65 godina. Dojam je da je potreba povećana i realno stanje na terenu je takvo da treba zadovoljiti veće potrebe korisnika. Pružatelji socijalnih usluga uspijevaju zadovoljiti potrebe velikog dijela, iako uvijek ima prostora za napredak - ističe Hećimović.

Dodaje kako je, s obzirom na Covid i starenje stanovništva, u osječkoj pučkoj kuhinji Crvenoga križa došlo do povećanja potrebe za pripremom toplih obroka. Na tom je području i sve više starijih ljudi koji su ili samci ili im zdravlje, a nerijetko i financije, ne dopuštaju samostalnu pripremu obroka. Situaciju dodatno otežava to što je ta konkretna pučka kuhinja funkcionirala tako što je dio korisnika dolazio po hranu, a nekim su je korisnicima djelatnici dostavljali na kućnu adresu.

- Korona nas je navela na drukčiji način organizacije rada. Sad sve obroke dostavljamo, što, naravno, zahtijeva veće resurse, i više vozila i više zaposlenika. Morali smo se reorganizirati. Bilo je izazovno, ali smo uspjeli. Međutim, ako bi se sad odjednom enormno povećala potražnja, iskreno govoreći, ne znam bismo li uspjeli zadovoljiti potrebe - priznaje Hećimović i otkriva da uglavnom pripremaju variva i jela “na žlicu”. Organizacija jelovnika prati zdravstveni, ali i dio vjerskog segmenta.

BESKUĆNICI I PROSJACI ‘Pa što me psuješ, majku mu?! Nisam ja ovakav život birao’

U Osijeku skuhaju od 200 do 220 obroka na dan, a dolaskom zime Gradsko društvo Crvenoga križa, u suradnji s drugim organizacijama, pokušava osigurati topli obrok i svim drugim umirovljenicima na tom području.

Dijele se obroci ‘na žlicu’

Ljeti potreba za pučkim kuhinjama uvijek jenjava jer je u gradovima mnogo manje ljudi, a potvrđuje nam to i Mišo Lukačević, pomoćnik ravnatelja Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Osim pučke kuhinje u Osijeku, ista organizacija drži i onu u Vinkovcima, gdje svakodnevno, uz regularnih dvjestotinjak obroka, pripremaju dodatnih pedesetak obroka za Vukovarce.

- Naš broj korisnika malo se povećao, približno je jednak kao prije, s malim povećanjem - ističe Lukačević.

Iz Gradskog društva Crvenoga križa Dubrovnik nedavno su istaknuli kako je, u odnosu na 2019., lani na popisu korisnika socijalne pomoći bilo čak 300 ljudi više. Takvu potražnju ne pamte.

- Bilo je ovako u vrijeme Domovinskog rata, kad je ovdje bilo mnogo prognanika i izbjeglica, ali što se tiče korisnika humanitarne pomoći, nikad nije bilo ovako kritično. Samci, dvočlane obitelji, samohrani roditelji, obitelji s više djece... Nema pravila - istaknula je Katija Damjanović.

Dojam možda može prevariti, ali zato brojevi ne lažu. Samo u Zagrebu pravo na prehranu u pučkoj kuhinji ostvaruje više od 1940 korisnika, pa tako u blagovaonicama, primjerice, Ustanove Dobri dom Grada Zagreba, svakodnevno kuhaju oko 2000 porcija hrane. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, u čijoj su nadležnosti zagrebačke pučke kuhinje, napominje i kako Ustanova Dobri dom za korisnike Prihvatilišta za beskućnike Gradskog društva Crvenoga križa Zagreb osigurava svakodnevno jedan obrok, odnosno ručak.

Idi na 24sata

Komentari 169

  • Joza Prezaduzeni 29.11.2021.

    Bitno da se vladini manekeni poput Berosa i Horvata debljaju. .Sramota za vladu i pohvala ljudima koji se brinu za te gladne jadnike.Tragokomika je da kupujemo rafale koji nam ne trebaju posto smo u NATO a ne brinemo se da svaki Hrvat ima krov nad glavom i barem jedan topli obrok dnevno Malo nas ima bit ce nas jos manje .Omladina odlazi Gase se ognjista Lesinari polako kruze u niskom letu iznad Lijepe Nase

  • nap 29.11.2021.

    Kaze plenkovic da se super zivi

  • ludi marko 29.11.2021.

    u tim kuhinjama jedu i oni koji nebi trebali

Komentiraj...
Vidi sve komentare