Prekrasna ptica plamenac ili flamingo pojavila se u Ninskoj solani u ponedjeljak. Pametno je izabrala mjesto na kojem su ptice zaštićene, a posjetitelji ih imaju i mogućnost organizirano promatrati. Polja oko bazena soli udomljavaju više od 280 vrsta ptica. To su mahom selice koje prelijeću ovaj dio Jadranskog mora na svojim dugotrajnim preletima do zimovališta u Africi ili u Mediteranu. 

O flamingu, koji je dijelom ptica selica, a dijelom stanarica, odnosno samo sjevernije naseljena jata spuštaju se zimi do juga, iz Solane su obavijestili Hrvatski ornitološki savez. 

- Plamenac koji je sletio u ninsku solanu je vrste europski plamenac. Broj im se povećava jer su zaštićeni i mislim da je ovo lijep primjer koji pokazuje kako zaštita prirode može biti efikasna. Plamenac nije prstenovan pa ne možemo pouzdano znati odakle dolazi, ali vjerujem da je došao iz Italije, odvojivši se iz jata. Populacija plamenaca na Jadranu se pojavila prije 30-ak godina, ali na talijanskom dijelu obale. Europski plamenci gnijezde se u solanama, (izuzev jedne grupacije u Španjolskoj), pa su se nastanili u solani Santa Margarite u Italiji. Mora ih biti barem nekoliko stotina u jatu da bi se gnijezdili. Ne vjerujem da je ovaj ninski plamenac došao u izvidnicu za gniježđenje jer im naš dio Jadrana nije zanimljiv, ponajprije zato što su nam solane male pa im to nije dovoljna zaštita od grabežljivaca. U Ulcinju u Crnoj Gori postoji ogromna solana na kojoj se udomaćilo nekoliko stotina plamenaca, ali se tek očekuje da počnu s gniježđenjem - kazao nam je ornitolog Robert Crknović koji prati ptice ninske solane. 

Dodao je da su plamenci prije dvije godine viđeni na ušću Neretve, a prije 5-6 godina u Dinjiškoj na Pagu dvije odrasle ptice i prstenovani mladunac. Tamo je dio napuštene paške solane, koja bi plamencima po dužini mogla odgovarati za gniježđenje, da nije jako uska, što im je nedovoljna zaštita od grabežljivaca. 

Prije 10-ak godina flamingo je viđen u Zablaću kod Šibenika, a postoji  zapis star 30 godina da su ga vidjeli u ribnjacima šarana u Crnoj Mlaki kraj Karlovca.  

- Ako se populacija tih zaštićenih ptica još poveća, mogli bismo ih češće viđati - kaže ornitolog.