Većina Roma živi u dubokom siromaštvu. Njih 92,3 posto živi u relativnom, a 9 posto u apsolutnom siromaštvu, pokazalo je istraživanje o životu Roma u Hrvatskoj. No, istraživanje pokazuje da je 42 posto ostalog stanovništva koji žive u njihovoj blizini dvostruko siromašnije od nacionalnog prosjeka što ukazuje da siromaštvo nije povezano s manjinskom pripadnošću. 

Tek 40 posto Roma završi osnovnu školu

Prosječna plaća zaposlenog Roma iznosi 3500 kuna, što je za 2000 kuna manje od plaće neromskog stanovništva. Nezaposlenost Roma je tri do četiri puta viša od nezaposlenosti neromskog stanovništva, a zabrinjavajući je podatak da je među mladom romskom populacijom nezaposleno njih 65,1 posto, a u većoj mjeri nezaposlenost pogađa Rome iz ruralnih krajeva i žene koje su višestruko marginalizirane. 

Uzrok tome treba tražiti i u obrazovnoj strukturi. Naime, 85 posto Roma upiše osnovnu školu, ali je završi tek 40 posto dok je kod ostatka stanovništva osnovnu školu ne završi tek sva posto upisanih. U srednjoškolsko obrazovanje uključeno je 46,5 posto Roma što je dvostruko niže u usporedbi s ostatkom populacije. Na sveučilištima je tek 29 studenata romske nacionalnosti. 

Loš ekonomski položaj

A loš ekonomski položaj odražava se i na zdravstvenu sliku romske populacije. Podaci govore da 44,5 posto Roma ne može kupiti lijekove u odnosu na 13,7 neromskog stanovništva. Čak 17,5 posto Roma nema zdravstveno osiguranje, odnosno četvrtina ih nije u mogućnosti ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu.

Na velike nejednakosti ukazuju i podaci o stanovanju. Romi žive u prenapučenim i neadekvatnim prostorima, pri čemu 50 posto kućanstava nema kupaonicu, a kritičan podatak je da 35 posto Roma nema pitku vodu ni u kućanstvu ni u dvorištu. Kanalizaciju, struju i vodu unutar stambenog prostora ima tek 36,3 posto romskih kućanstava, a njih 7 posto nema niti jedan od spomenutih priključaka. Samo 56,6 posto Roma ima krevet za svakog člana obitelji uključujući i dojenčad, a preko 90 posto grije se na drva što je dvostruko više nego kod ostatka stanovništva. Iako se u Hrvatskoj dosta radilo na poboljšanju uvjeta stanovanja 27,2 posto Roma živi u ruševnoj kući ili slumovima, a 14 posto uopće se ne prikuplja otpad što pridonosi većoj mogućnosti za razbolijevanju posebice djece. 

Isključenosti pridonosi i pravni status

Isključenosti Roma pridonosi i pravni status. Rodni list nema dva posto, a osobnu iskaznicu pet posto Roma. Njih oko 2000 ima problem s reguliranjem statusa, a upravo to utječe na ostvarivanje prava za zdravstveno osiguranje, obrazovanje, položaj na tržištu rada.