Nasoljen samoniklim začinskim biljem i sušen na buri, Krčki pršut prvi je u Hrvatskoj ponio oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla na razini EU te će svi na tom tržištu znati da uz tu oznaku dobivaju hrvatsku delikatesu spravljenu po strogoj recepturi i kontroliranog podrijetla.

- To je tradicija koju su me naučili moji djedovi, koja je zapravo spoj pršutarstva Istre i Dalmacije. Dok Istrani rade pršut bez kože i ne dime ga, Dalmatinci ostavljaju kožu i dime ga. A moj pršut ima kožu, ali se ne dimi nego se samo suši na vjetru – otkriva Vjekoslav Žužić, čiji je pršut ponio ovu oznaku. Na godinu proizvede njih svega nekoliko tisuća, koji nadaleko cijene po njegovu blagu okusu, a kilogram košta 140 kuna.

- Ova oznaka našim proizvođačima daje mogućnost proboja na europsko tržište koji ne proizvode velike količine, ali uz ove oznake mogu naći svoje niše na tržištu i uspjeti - poručili su u Ministarstvu poljoprivrede. A Žužić je zaštitio ono što njegova obitelj radi generacijama. Na Krku i franjevci imaju priču o tom pršutu jer se Žužićev djed Stjepan prije sto godina zavjetovao svetom Anti da će svake godine donositi pršut u samostan ako mu prestanu pobolijevati i umirati svinje. Tako je i bilo.

A sad je red na mandarinama, ulju i kiselom zelju

Ako do 19. svibnja nitko ne podnese prigovor u EU, oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla na razini Unije ponijet će i Neretvanske mandarine te Ekstra djevičansko ulje Cres. Taj rok za prigovore Ogulinskom kiselom zelju istječe 16. srpnja.