Gašenjem svjetla od 20,30 do 21,30 sati, više od 85 hrvatskih gradova i mjesta, pridružilo se u subotu navečer akciji "Sat za planet Zemlju" koju je pokrenula Svjetska organizacija za zaštitu prirode - World Wide Fund for Nature WWF) i kojom milijuni ljudi diljem svijeta izražavaju brigu za održivom budućnosti planeta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Iz WWF-a su izvijestili da je u ovogodišnjoj akciji sudjelovalo najviše gradova i mjesta u Hrvatskoj od 2009. kad su svjetla bila ugašena samo u središtu Zagreba.
Riječ je o najvećoj volonterskoj akciji na svijetu, upisanoj u Guinessovu knjigu rekorda.
"Sat za planet Zemlju" krenuo je kao inicijativa jednoga grada - Sydneya, 2007. i do danas je prerasla u najveći globalni pokret za podizanje svijesti o štetnosti klimatskih promjena, ujedinjuje milijune ljudi u svijetu.
Ove godine akcija se provela u više od 180 zemalja i više od 7500 gradova čija su središta bila u mraku, kao i 2000 svjetski poznatih znamenitosti.
Ovogodišnja akcija pod motom "Skini se s plastike, navuci se na prirodu"
"Drago nam je da su ljudi u Hrvatskoj prepoznali važnost ove inicijative. Javili su nam se predstavnici brojnih gradova, ali i tvrtki, zadovoljni što gašenjem svjetla mogu izraziti svoju brigu za održivom budućnosti planeta", istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Naglasila je kako se ovogodišnja akcija održavala pod motom "Skini se s plastike, navuci se na prirodu", te da se Hrvatska ponovno spremno odazvala 'Satu za planet Zemlju' te je najmanje 85 gradova i mjesta u subotu u 20,30 sati na 60 minuta zamračilo svoja središta i prepoznatljive znamenitosti. Od zidina u Dubrovniku, cijele Makarske rivijere, Dioklecijanove palače ili rive u Šibeniku, preko Arene u Puli, Trsatske gradine, Osječke tvrđe do Zagrebačke katedrale i Medvedgrada, u subotu su brojne znamenitosti stale uz bok Eiffelovom tornju, londonskom Tower Bridgeu, Coloseumu u Rimu ili egipatskim piramidama.
U WWF-u kažu kako je "Sat za planet Zemlju" započeo gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. "Kako je riječ o inicijativi koja prolazi kroz 24 vremenske zone, tijekom jednoga dana milijuni ljudi svojim sudjelovanjem dokazuju da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti ili sprječavanja plastične krize nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika. Spomenuti izazovi teme su na kojima WWF godinama radi u nadi da će uspjeti preokrenuti krivulju pada biološke raznolikosti i da ćemo promijeniti činjenicu da godišnje između osam i deset milijuna metričkih tona plastike završi u morima svijeta", kaže Boić Petrač.