U parku Grič na Gornjem gradu u petak je otkriven spomenik hrvatskom geofizičaru i seizmologu Andriji Mohorovičiću, po kojemu je nazvana granica između Zemljine kore i plašta.
Spomenik, rad akademskog kipara Nikole Džaje, postavljen je u parku Grič, ispred bivše zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda, u kojoj je Mohorovičić nekad radio, a danas se tu nalazi Hrvatski povijesni muzej.
Do otkrivanja spomenika došlo je 15 godina nakon inicijative koju je pokrenuo Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ustvrdio je kako je ovim činom, na Dan planeta Zemlje, ispravljena povijesna nepravda.
„U Zagrebu ima puno spomenika zaslužnim građanima, međutim, oni su uglavnom iz političkog života, povijesti i kulture, a nemamo puno spomenika znanstvenicima“, rekao je.
Poručio je pritom kako nam treba što više znanstvenika, meteorologa, geofizičara i seizmologa, kako bi što bolje razumjeli Zemljine procese.
Andrija Mohorovičić bio je svjetski poznati znanstvenik čije ime nosi jedan krater na Mjesecu, asteroid u području između Marsa i Jupitera te granica između Zemljine kore i plašta, koja se naziva Mohorovičićev diskontinuitet ili skraćeno Moho.
„Mohorovičić je u rangu svega nekoliko znanstvenika podrijetlom iz Hrvatske kao što su Bošković, Tesla, Ružička i Prelog. No, on je jedini od svih njih radio u Hrvatskoj, upravo u ovoj zgradi“, rekao je akademik Mirko Orlić, predsjednik Odbora za podizanje spomenika.
Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt, istaknuo je kako je Mohorovičićevo najveće postignuće otkriće zakonitosti širenja potresnih valova.
„Potresi koji su nas pogodili 2020.godine podsjetili su nas na aktualnost njegovih otkrića. On je prije više od stotinu godina upozoravao na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnim područjima“, rekao je Neidhardt.