"Primirje je put prema nikamo", kazao je Lavrov, dodajući da Moskva smatra da bi zapad iskoristio labavo primirje kako bi dodatno naoružao Ukrajinu.
"Potrebni su nam konačni pravni sporazumi koji će učvrstiti sve uvjete kako bi se zajamčila sigurnost Ruske Federacije i, naravno, legitimni sigurnosni interesi naših susjeda", rekao je Lavrov.
Dodao je da Moskva želi da se pravni dokumenti sastave tako da osiguraju "nemogućnost kršenja tih sporazuma".
Reuters je prošlog mjeseca objavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za pregovore o primirju u Ukrajini s izabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, no da isključuje mogućnost bilo kakvih većih teritorijalnih ustupaka te ustraje u tome da Kijev odustane od svojih težnji za članstvom u NATO savezu.
Putin je prošlog tjedna rekao da je spreman na kompromis glede Ukrajine u eventualnim razgovorima s Trumpom o okončanju rata te da nema preduvjeta za otvaranje pregovora s ukrajinskim vlastima.
Ruski predsjednik je rekao da je sukob zamršen pa je "teško i besmisleno nagađati o budućnosti, (no) pomičemo se prema rješavanju naših prvotnih zadaća, koje smo postavili na početku posebne vojne operacije".
Trump, koji je u više navrata poručio da će zaustaviti rat, u nedjelju je kazao da se Putin želi sastati s njim. Rusija pak tvrdi da nije bilo kontakta s nadolazećom Trumpovom administracijom.
Trumpov veleposlanik u Ukrajini, umirovljeni general Keith Kellogg, početkom siječnja će otputovati u Kijev i nekoliko drugih europskih prijestolnica dok će nova administracija nastojati rat između Rusije i Ukrajine brzo privesti kraju, prema dvoje izvora upućenih u planiranje tog putovanje.
"Zaista se nadam da će se administracija gospodina Trumpa, uključujući gospodina Kellogga, uključiti u glavne uzroke ovog sukoba. Mi smo uvijek spremni za konzultacije", poručio je Lavrov.
Putin tvrdi da je arogantan zapad predvođen Sjedinjenim Državama ignorirao ruske postsovjetske interese, od 2014. pokušava uvući Ukrajinu u svoju orbitu, a potom ju je iskoristio kako bi preko nje vodio rat sa svrhom slabljenja i uništenja Rusije.
Nakon što je proruski predsjednik 2014. svrgnut revolucijom poznatom kao 'Euromajdan', Rusija je anektirala Krim, a proruski separatisti su se sukobili s ukrajinskim oružanim snagama.
Zapad pak kaže da rat predstavlja ruski imperijalistički grabež teritorija koji je ojačao NATO savez i oslabio Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u nedjelju kazao da je ukrajinsko članstvo u NATO-u "ostvarivo", no da će se Kijev morati potruditi ne bi li uvjerio saveznike da se ono zaista dogodi.
Moskva tvrdi da je mogućnost ukrajinskog članstva u NATO-u jedno od ključnih opravdanja za njenu invaziju. Rusija je rekla da će ukrajinsko članstvo u NATO-u učiniti nemogućim bilo kakav mirovni sporazum.