Encarna, 62-godišnja umirovljenica s mjesečnim primanjem od 600 eura, s nelagodom sluša vremensku prognozu na radiju u malom stanu u Madridu - meteorolozi pozivaju stanovnike da se toplije obuku jer dolazi kraj ugodnom vremenu.
Encarna već ima problema jer je hrana enormno poskupjela posljednjih mjeseci pa sada mora odlučiti hoće li živjeti bez upaljenog svjetla ili grijanja.
“Ove zime neću uključivati grijanje. To je jedino čega se mogu odreći”, govori ona. “Spavat ću pokrivena s pet ili šest deka te se moliti da zima ne bude hladna kao prethodnih godina”, kaže za španjolsku javnu televiziju TVE.
Španjolska unatoč svojim povoljnim klimatskim uvjetima jedna je od zemalja teško pogođenih poskupljenjem grijanja. Oko 10,9 posto stanovnika reklo je da ne može dovoljno grijati svoj dom dok je to isto u prosjeku izjavilo 8,2 posto stanovnika Europske unije, podatak je statističkog ureda Eurostat još za 2020. godinu.
Organizacija ECODES na svojoj internetskoj stranici upozorava da “milijuni domaćinstava nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama čime ne mogu održati zdrav i dostojanstven način života”.
“To se zove energetsko siromaštvo”, ističe ta organizacija sa sjedištem u gradu Zaragozi koja je od 2013. godine, u sklopu svog odjela “Energija i osobe”, pružila pomoć za 8500 obitelji.
ECODES-ova direktorica Cecilia Foronda upozorava da će u nadolazećim tjednima situacija biti još teža jer osjetno raste broj energetski siromašnih ljudi u Španjolskoj, zemlji s 47 milijuna stanovnika.
“Mnoge obitelji su tijekom pandemije koronavirusa ostale bez posla, mnoge provode više vremena kod kuće, pa je neophodno imati adekvatne energetske uvjete”, kaže.
Godine 2020. je 22 posto stanovnika bilo pod rizikom upadanja u takvu vrstu siromaštva, a cijene grijanja su počele nezaustavljivo rasti 2021. što se nastavilo ove godine.
“Krajem ove godine vidjet ćemo puno teže statističke podatke”, napominje Foronda. “Situacija je kritična”, dodaje.
Maria Jesus upravo je saznala što znači biti energetski siromašan. Ta imigrantica je došla u Španjolsku godine 2005. i kao čistačica zarađuje 850 eura mjesečno. Od njene plaće živi četveročlana obitelj pa ove zime zbog poskupljenja neće moći uključiti grijanje.
“Ili drhtiš zbog računa ili zbog hladnoće”, kaže u svom stanu koji naziva “pećinom”. “To utječe i na naše mentalno zdravlje. Naprosto nemamo volje za druženje ni s kime”, objašnjava.
Oko 6,6 posto Španjolaca izjavilo je 2019. da ne može na vrijeme plaćati račune, a njihov broj je porastao na 9,6 posto godinu dana kasnije, podatak je španjolskog ministarstva za ekološku tranziciju i demografiju.
Gospodarska kriza, kao nastavak pandemije, te aktualna inflacija povećavaju broj ranjivih ljudi.
Alexander Elu, koji se bavi siromaštvom djece u organizaciji Save the Children (Spasi djecu), upozorava da u sadašnjoj situaciji najviše pate upravo djeca.
“Ovo može imati teške posljedice za djecu”, naglašava. “Nedostatak svjetla ili topline odražava se na njihovo zdravlje i uspjeh u školi s obzirom da doma moraju učiti u takvim uvjetima”, dodaje.
Španjolska lijeva vlada poručila je prošli mjesec da će pružiti pomoć za 40 posto domaćinstava za što će iz proračuna izdvojiti 3 milijarde eura.
“Novim paketom mjera ćemo ojačati zaštitu stanovnika”, rekao je premijer Pedro Sanchez u parlamentu 13.listopada.
Oko 1,5 milijuna najsiromašnijih građana bit će privremeno stavljeno pod novu tarifu pa bi njihovi računi trebali biti 40 posto manji.
Vlada je još ranije uvela “socijalne bonove za grijanje”, jednokratnu isplatu novca na račune najranjivijih stanovnika. Ta je pomoć 2019. godine iznosila do 124 eura za najugroženije, a Sanchez je najavio da će ubuduće biti 375 eura.
Organizacije poput ECODES-a traže pak od vlade dodatne mjere te da one uključe veći dio stanovništva jer je, kažu, situacija “kritična”.
“Bila bih presretna kada bih svoje posljednje dane života mogla provesti u ugrijanoj kući, bez prašine i prljavštine, te bez ovisnosti o tuđoj pomoći”, kaže umirovljenica Encarna.