Traži se: Učitelj/ica talijanskog jezika, učitelj/ica matematike, učitelj/ica informatike, učitelj/ica fizike... I tako više od 220 puta na web stranici Burze rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na web stranici bilo koje škole u Hrvatskoj barem su dva-tri oglasa za zapošljavanje učitelja u predmetnoj ili razrednoj nastavi, kineziologa, kao i nastavnika stručnih predmeta u strukovnim školama.
Posebno je problematično STEM područje: matematika, fizika, informatika. Oglasna ploča zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta zatrpana je oglasima s naznakom HITNO! Iako je, kažu nam ravnatelji, povećan broj oglasa u rujnu i listopadu uobičajen, svi priznaju da je - frka. Gotovo osam posto zaposlenih nastavnika iz matematike i fizike su nestručni, što znači da nemaju završen nastavnički, pedagoški smjer. Mnogi natječaji ponavljaju se i po pet-šest puta, a s obzirom na to da je potražnja veća od ponude, nastavnici sve češće mijenjaju radno mjesto. To na cjedilu prvenstveno ostavlja učenike, kaže nam Ljiljana Klingor, ravnateljica zagrebačke OŠ Matije Gupca, s IB programom. I ova je škola u potrazi za nastavnikom informatike, biologije/kemije, matematike.
- Ono što se događa u svim zagrebačkim školama događa se i u našoj, ali nedostatak nastavnika trend je u cijeloj Europi. U dijelu europskih zemalja primjenjuju vješt manevar: predmete poput biologije, fizike ili kemije stavili su pod zajedničko područje 'science', te se smanjuje potreba za većim brojem nastavnika. No činjenica je da državne škole ne mogu odgovoriti na zahtjeve tržišta. Privatne mogu i jesu, pa sve više nastavnika koji žele ostati u prosvjeti odlazi u privatne škole, koje im nude značajno veće plaće. Oni koji ne žele ostati odlaze u IT, gdje su plaće neusporedivo više - ističe Klingor.
A kako ublažiti problem neprivlačnih plaća, dosjetili su se u Gradu Umagu.
- Kad gledam ukupan učiteljski kadar u našoj školi, 95% smo stručno pokriveni. Svi naši nastavnici završili su pedagoški fakultet, no dolazi do smjene generacija, pa se sad osjeti nedostatak kadra. Teško je pronaći stručne nastavnike. Mi imamo sreće pa u suradnji s Gradom možemo mladom učitelju ponuditi gradski stan, ili jedan od nekoliko stanova uređenih unutar škole. Stanovi u Istri vrlo su skupi, 400-500 eura, a to mladi učitelji ne mogu sebi priuštiti. Ovakvom ponudom mi u gradu ipak uspijevamo zaposliti nastavnike - kaže nam Sanja Zakinja, ravnateljica umaške OŠ Marije i Line.
U osnovnoj školi u Podgori također traže nastavnike STEM predmeta. Kažu kako nastavnika stranih jezika, povijesti, hrvatskog, još i ima, no informatika i matematika postale su ozbiljan problem. Škole se "pokrivaju" pripremenim zapošljavanjima, nestručnim zamjenama, studentima pred diplomom. Mnogi smatraju kako je dobro rješenje nastavnik učiteljskog fakulteta s pojačanim predmetom. Istodobno, broj studenata koji upisuju nastavničke smjerove iz navedenih predmeta sve je manji, iako su ih na zagrebačkom PMF-u ove godine ipak upisali više. Tome su sigurno pridonijele i STEM stipendije koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koje su udvostručene za nastavničke studije iz tog područja, na 600 eura.
- STEM stipendije su dobar signal od države i Ministarstva, ljudi uvijek gledaju kakve su im poslovne perspektive. I one su sigurno utjecale na dobar upisni rezultat, znanstvenički smjer na matematici je gotovo u potpunosti popunjen. Čini mi se da se ispuhao i negativni efekt korone, mladi su bili malo u strahu od zahtjevnih fakulteta zbog online nastave, kao i promjene poslovne klime. No mora se djelovati u cijelom spektru problema. Zbornica mora postati atraktivno mjesto za čovjeka od 27 godina. S obzirom na to kako zaposlenike tretiraju privatke tvrtke, posao u državnoj službi ne može se proglasiti željenim poslom. A to treba mijenjati, jer se natječete s tvrtkama poput Photomatha - komentira Luka Grubišić, pročelnik Odsjeka za matematiku PMF-a.
Jedno od rješenja bit će i povratak umirovljenih nastavnika u škole, iako to očito nije na tragu atraktivnosti zbornice.
- Preveliki su pritisci i očekivanja prema nastavnicima, od roditelja, sustava, ogromna je papirologija, ne mogu se u dovoljnoj mjeri posvetiti učenicima. I djeca su se promijenila, zahtjevi su drukčiji, morate zaista voljeti taj posao - kaže Sanja Zakinja, a njezina kolegica Ljiljana Klingor zaključuje:
- Obrazovne politike odgovorit će na to pitanje postavljajući druge uvjete za rad u školi. Trebaju li nam toliko preeducirani profesori, da su jednako školovani za predavanje na fakultetu i u školi? Na kraju, djeca su uvijek ta koja plaćaju cijenu. Njih se na kraju ocjenjuje, a odrasle nikad.