Na usmenoj raspravi koja je u srijedu na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu vođena oko slovenske tužbe protiv Hrvatske zbog starih tražbina Ljubljanske banke Zagreb, slovenska je predstavnica rekla da bi taj sud, koji se u pravilu bavi zaštitom individualnih ljudskih prava, trebao prihvatiti tužbu države protiv države.
"Iz europske konvencije o ljudskim pravima jasno proizlazi da svi pojedinci i pravne osobe imaju zajamčena prava. Ukoliko sud odbije našu tužbu, to bi značilo da pravne osobe koje su u državnom vlasništvu ne uživaju ta prava i da sud u Strasbourgu zaštitu njihova prava ne može jamčiti", kazala je u usmenoj raspravi pred sudom Ana Polak Petrič, visoka predstavnica za pitanja sukcesije u slovenskoj vladi.
U tužbi koju je pokrenula prije dvije godine, nakon što se sud u Strasbourgu prije toga proglasio nenadležnim u sličnoj tužbi koju je protiv Hrvatske bila pokrenula sama Ljubljanska banka, Slovenija sada tvrdi da nekadašnja Ljubljanska banka Zagreb u proteklih 30-ak godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80-ih godina prošlog stoljeća, prvenstveno ona nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba, čime je Slovenija tako oštećena za 429,5 milijuna eura nenaplaćenih starih kredita i pripadajućih kamata.
Usmenu raspravu danas je objavila slovenska vlada, te navela da je to bila prva prilika da Slovenija sudu predstavi dokumente o šteti koja je u predmetnom slučaju Ljubljanskoj banci nanesena u Hrvatskoj.
Riječ je, kako se navodi, o 48 slučajeva, odnosno postupaka koje je Ljubljanska banka pokrenula u prošlosti pred hrvatskim sudovima kako bi pravno došla do naplate tražbina, a završili su na njenu štetu.
Nakon današnje usmene rasprave tijekom koje su predstavnici obiju strana na sudu iznijeli svoje argumente slovenska predstavnica Polak Petrič u izjavi za medije je izrazila nadu da će se sud izreći nadležnim za taj slučaj.
Hrvatska strana ocjenjuje da je slovenska tužba bez temelja i da nije u nadležnosti Europskog suda za ljudska prava, no ako sud tužbu prihvati, onda bi se o meritumu tužbe odlučivalo više mjeseci ako ne i godina, sve do donošenja konačne presude, navode slovenski mediji.
Dodaju da Slovenija navedenu svotu od 429,5 milijuna eura iznesenu u tužbi protiv Hrvatske smatra minimalnom "pravednom odštetom", odnosno kompenzacijom za nenaplaćene tražbine od hrvatskih poduzeća i fizičkih najmoprimaca u Hrvatskoj u vrijeme bivše SFRJ.
Mediji navode da je to svota koju su za račun Slovenije izračunali međunarodni procjenitelji.
Plenković: Nema nadležnosti Suda
Hrvatska ostaje pri stajalištu da u bilateralnom sporu između Hrvatske i i Slovenije nema nadležnosti Suda EU-a, izjavio je u srijedu u San Sebastianu hrvatski premijer Andrej Plenkoković, komentirajući najavu da će taj Sud održati raspravu o tužbi Slovenije 8. srpnja.
"Naša je pozicija od početka jasna, mi ne vidimo gdje je tu nadležnost Suda EU-a u ovom sporu", izjavio je Plenković novinarima u San Sebastianu, gdje sudjeluje na skupu Europske pučke stranke.
Sud Europske unije u Luksemburgu raspisao je za 8. srpnja raspravu o tužbi Slovenije protiv Hrvatske zbog arbitraže.
Rasprava će se održati pred Velikim vijećem suda, nakon što je tužbu protiv Hrvatske podnijela prošle godine prijašnja slovenska vlada tadašnjeg premijera Mire Cerara.
U njoj se zahtijeva da sud konstatira kako Hrvatska neprovođenjem arbitražne presude o graničnom prijeporu krši 2. i 4. članak uredbe EU-a o ribolovnoj politici, šengenska pravila o kretanju osoba preko granice, te direktivu o uspostavi okvira za prostorno planiranje na moru.
Plenković je ponovio da su Hrvatska i Slovenije dvije prijateljske zemlje koje nikada u povijesti nisu imale nikakvih problema te da preostala otvorena pitanja proistječu iz raspada bivše Jugoslavije, koja se mogu riješiti dogovorom.