Sudeći po reakcijama, njemačke izbore i kod nas pratimo pažljivije nego što bismo na prvu priznali. Izbori u Berlinu 20. rujna izgledaju manje kao pobjeda jedne stranke, a više kao račun ispostavljen onima koji su obećavali više nego što su isporučili. Pobijedila je Ljevica, AfD očekivano ojačao, a CDU doživio debakl. Procjene prelijevanja glasova pokazuju da je oko 60.000 bivših birača CDU-a prešlo AfD-u, koji je snažno zahvatio i među dotadašnjim apstinentima. Mnogi se nisu samo predomislili, nego su odlučili kazniti politike kojima su donedavno vjerovali. Iz Hrvatske je na takve rezultate prilično ugodno gledati s moralne udaljenosti. AfD jest radikalna desna opcija i najlakše bi bilo zaključiti da se s njom radikaliziraju i ljudi koji za nju glasuju. No takva logika malo govori o prosječnom građaninu Berlina koji je prije tri godine birao CDU, a sad AfD. Pokušati shvatiti taj obrat ne znači, naravno, umanjivati radikalizam stranke. Važnije je pitati što se dogodilo s njegovim povjerenjem u stranke kojima je davao glas i kako je jučer neprihvatljiva opcija danas postala njegov izbor.