Dagnje su lako dostupne, ukusne i bogate hranjivim tvarima te su od davnina prisutne u našoj prehrani. No posljednjih godina svjedočimo sve češćim pojavama masovnijih uginuća dagnji u Jadranu i šire u Sredozemlju što je vrlo zabrinjavajući trend, upozoravaju iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Napominju kako su nekad bogata staništa dagnji danas znatno osiromašena.
Tijekom prošlotjednog redovitog uzorkovanja unutar projekta BivalveSPEECH, financiranog od strane Hrvatske zaklada za znanost zabilježena je temperatura od 24,7 °C u površinskom sloju mora na uzgajalištima školjkaša u Novigradskom moru, ističe se.
- Činjenica da je tako visoka temperatura dosegnuta već početkom lipnja otvara pitanja o uvjetima koji nas očekuju tijekom ostatka ljeta - napominju.
U okviru BiVacme projekta obavili su prethodna istraživanja na ušću rijeke Krke i u Malostonskom zaljevu, koja su pokazala da dagnje u tim područjima ne rastu tijekom najtoplijih mjeseci u godini. Ta saznanja temeljena su na analizi izotopa i kemijskog sastava školjki, a detalji se mogu pronaći u objavljenom radu: https://doi.org/10.1016/j.palaeo.2024.112367
Čekaju nas skuplje dagnje?
- Jedan od mogućih odgovora na visoke temperature može biti spuštanje pergolara (mrežica za uzgoj školjki) u dublje, hladnije slojeve mora tijekom ljeta, kao što je već praksa u južnijim dijelovima Sredozemlja, gdje je gotovo nemoguće uzgajati dagnje u plićaku - ističu iz Instituta.
- Treba ostati pažljiv, ali i otvoren prema rješenjima koja proizlaze iz znanosti i iskustva i omogućiti da se tradicija proizvodnje dagnji nastavi i u klimatskim uvjetima koji nas očekuju u budućnosti - navodi se.