To je to što me zanima!

Stiže nam vrijeme opraštanja i darivanja - čime ćemo sve iznenaditi naše najdržae

Božić se nekad slavio skromno i ponizno, a običaji su se prenosili s generacije na generaciju. Hrvati imaju bogatu božićnu tradiciju, koju su dobrim dijelom zadržali do danas.
Vidi originalni članak

Stiže nam Božić, vrijeme koje posvećujemo svojim najdražima. Iako zadnje dane 2020. dočekujemo potpuno drukčije nego što smo naviknuli, to nije razlog da u kući ne napravimo vlastiti advent i uživamo s najbližima.
Božić se nekad slavio skromno i ponizno, a običaji su se prenosili s generacije na generaciju. Hrvati imaju bogatu božićnu tradiciju, koju su dobrim dijelom zadržali do danas. Badnjak u Zagorju, primjerice, nekad je počinjao tako što bi domaćin ili gazda kuće unio slamu u dom te blagoslovio ukućane i cijelo kućanstvo. Kraj dana i polnoćku najviše su priželjkivale mlade djevojke jer bi dečki darivali “jabuku božićnicu” djevojci koja im se najviše sviđala. 
U Slavoniji je nekad bio običaj da na Badnjak žene rano ustaju kako bi na vrijeme stigle počistiti kuću i pripremiti nemrsnu hranu, a muška su djeca posjećivala kuće u susjedstvu kako bi zaželjela plodnu novu godinu. Oni najbrži za to bi dobivali kobasice i slatkiše. U Podravini, ali i nekim drugim dijelovima Hrvatske, na Sv. Luciju sadili su pšenicu, koja su na Badnju večer stavljali pod bor. 
Dalmatinci su svoja drvca ukrašavali orasima, jabukama, medenjacima i svjećicama. Na božićnom ručku bila je cijela obitelj, a domaćin bi palio božićnu svijeću, koju bi nakon objeda ugasio koricom kruha namočenog u vino. Ritualni darivanja odavnina su ukorijenjeni u svim kulturama. Običaj darivanja u europskoj kulturi potječe još iz doba drevnih rimskih svetkovina pripremljenih u čast  boga Saturna. Darivanje, bilo da je riječ o poklanjanju svog vremena, energije ili novca, koristi više onom koji daje nego onom koji prima, stara je izreka koju je potvrdila i znanost. 
Tako oni koji vole darivati druge imaju nižu razinu stresa, zadovoljniji su svojim poslom, potiču vjerovanje u veće dobro te šire optimističan stav koji produljuje život, piše Huffington Post. Božićno darivanje kakvo danas poznajemo počelo je 30-ih godina u Americi kada je Coca-Cola osuvremenila imidž Djeda Mraza i popularizirala ga u svojim promidžbenim porukama. Djedica je postao omiljen među mališanima koji svake godine s nestrpljenjem očekuju svoje darove. Jednako kao što volimo primati, volimo i poklanjati. Kad darujemo osjećamo se dobro, a topao osmijeh naših bližnjih ništa ne može zamijeniti. Darovi ne podrazumijevaju uvijek materijalne stvari i ne moraju uvijek biti kupljeni. Volja i malo mašte mogu odigrati veliku ulogu u kreiranju poklona. 

Idi na 24sata