Stiže nam vrijeme opraštanja i darivanja - čime ćemo sve iznenaditi naše najdržae

Stiže nam Božić, vrijeme koje posvećujemo svojim najdražima. Iako zadnje dane 2020. dočekujemo potpuno drukčije nego što smo naviknuli, to nije razlog da u kući ne napravimo vlastiti advent i uživamo s najbližima.
Božić se nekad slavio skromno i ponizno, a običaji su se prenosili s generacije na generaciju. Hrvati imaju bogatu božićnu tradiciju, koju su dobrim dijelom zadržali do danas. Badnjak u Zagorju, primjerice, nekad je počinjao tako što bi domaćin ili gazda kuće unio slamu u dom te blagoslovio ukućane i cijelo kućanstvo. Kraj dana i polnoćku najviše su priželjkivale mlade djevojke jer bi dečki darivali “jabuku božićnicu” djevojci koja im se najviše sviđala. 

Foto: Shutterstock,

U Slavoniji je nekad bio običaj da na Badnjak žene rano ustaju kako bi na vrijeme stigle počistiti kuću i pripremiti nemrsnu hranu, a muška su djeca posjećivala kuće u susjedstvu kako bi zaželjela plodnu novu godinu. Oni najbrži za to bi dobivali kobasice i slatkiše. U Podravini, ali i nekim drugim dijelovima Hrvatske, na Sv. Luciju sadili su pšenicu, koja su na Badnju večer stavljali pod bor. 
Dalmatinci su svoja drvca ukrašavali orasima, jabukama, medenjacima i svjećicama. Na božićnom ručku bila je cijela obitelj, a domaćin bi palio božićnu svijeću, koju bi nakon objeda ugasio koricom kruha namočenog u vino. Ritualni darivanja odavnina su ukorijenjeni u svim kulturama. Običaj darivanja u europskoj kulturi potječe još iz doba drevnih rimskih svetkovina pripremljenih u čast  boga Saturna. Darivanje, bilo da je riječ o poklanjanju svog vremena, energije ili novca, koristi više onom koji daje nego onom koji prima, stara je izreka koju je potvrdila i znanost. 

Foto: Shutterstock,

Tako oni koji vole darivati druge imaju nižu razinu stresa, zadovoljniji su svojim poslom, potiču vjerovanje u veće dobro te šire optimističan stav koji produljuje život, piše Huffington Post. Božićno darivanje kakvo danas poznajemo počelo je 30-ih godina u Americi kada je Coca-Cola osuvremenila imidž Djeda Mraza i popularizirala ga u svojim promidžbenim porukama. Djedica je postao omiljen među mališanima koji svake godine s nestrpljenjem očekuju svoje darove. Jednako kao što volimo primati, volimo i poklanjati. Kad darujemo osjećamo se dobro, a topao osmijeh naših bližnjih ništa ne može zamijeniti. Darovi ne podrazumijevaju uvijek materijalne stvari i ne moraju uvijek biti kupljeni. Volja i malo mašte mogu odigrati veliku ulogu u kreiranju poklona.