Na ovome nećemo stati. Sljedeći paket mjera pomoći bit će usmjeren ne samo na gospodarstvo, nego i na građane, najavio je u petak ministar financija Zdravko Marić.
On i premijer Andrej Plenković u Saboru su branili novi, izdašniji paket mjera pomoći gospodarstvu. Novi paket uključuje 4000 kuna pomoći poslodavcima po radniku kako ne bi davali otkaze. Država pokriva i 1825 kuna doprinosa onima koji su zatvoreni. Također uključuje i oprost doprinosa i poreza za one koji su zatvoreni ili im je prihod pao više od 50 posto, te djelomični otpis i odgode za one velike tvrtke. Paket bi trebao biti izglasan u utorak, a po raspravi u Saboru, nema bojazni da neće biti potrebne većine.
'Ove mjere su bolje'
Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da su Vladine mjere iz novog paketa bolje nego prijašnje jer dobro adresiraju probleme gospodarstva, prvenstveno nedostatak likvidnosti. Ali upozorava da je nemoguće predvidjeti koliko bi mogao potrajati oporavak gospodarstva od ovog šoka jer će to zavisiti o tome koliko će potrajati epidemija.
- Ovdje nije problem u željama jer država zna da mora pomoći gospodarstvu, ali pitanje je koliko će država sve te mjere moći dugo financirati, a da ne dođemo na rub bankrota. Za njih ćemo se morati zadužiti, a s tim dugom ćemo se i mi druge zemlje, nositi jako dugo – kaže Vizek.
No, kako je najavio i sam ministar Marić, ovaj paket nije posljednji u borbi s korona virusom. Saznajemo da se već i u ovom paketu trebalo naći pojeftinjenje struje za građane i gospodarstvo što bi podnio HEP. Međutim, nije se uskladio model.
- Nije mogao samo HEP spustiti cijenu jer bi to bilo i kršenje tržišnog natjecanja, pa će se morati naći drugi model, vjerojatno smanjenje nekih od nameta u cijeni električne energije kako bi svi opskrbljivači bili u istom položaju. Bila je i ideja o više popusta za pogođenije krizom, ali vjerojatnije je da će biti linearno i jednako svima - kaže nam sugovornik upoznat s Vladinim planovima.
Razmišlja se o rezanju naknade za HRT
Dakle, cijena struje bi trebala ići dolje u sljedećem paketu kako bi svim građanima i tvrtkama ostalo više novca u novčaniku.
Nadalje, ozbiljno se raspravljalo i o rezanju naknade od 80 kuna za HRT. Ta javna ustanova prikupi više od milijardu kuna godišnje od pretplate, ali oko toga traju rasprave i u samoj Vladi.
Još prošle godine se raspravljalo i o spuštanju PDV-a na plin kao što je već ranije spušten za vodu, odvoz otpada i struju. A i poduzetnici i građani čekaju rezanje parafiskalnih nameta kojih je 448 i godišnje se od njih skupi više od 16 milijardi kuna. U velikom serijalu 24sata smo u ožujku pobrojali niz prilično nebuloznih naknada koje svi plaćamo na računima. Ministar gospodarstva Darko Horvat je lani obećao da će u ožujku prezentirati plan njihova rezanja, ali toga zasad još nema.
Plaćaju se naknade za šume, turističke zajednice i HGK
Kako parafiskalni nameti utječu na poslovanje tvrtki, objasnio nam je Petar Šimić, vlasnik prijevozničke tvrtke Primaco koja zapošljava 140 radnika. Imali su lani 100 milijuna kuna prihoda i milijun kuna dobiti.
- Na to smo platili 180.000 kuna poreza na dobit, a 150.000 kuna nam je otišlo za naknade za šume, turističke zajednice i članarinu HGK. Pa mi smo tako platili kada se sve zbroji dvostruki porez na dobit - kaže Šimić koji je i predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.
On očekuje da ih Vlada sreže jer previše opterećuju gospodarstvo. Premijer je dobio i to pitanje od zastupnika Hrvoja Zekanovića u Saboru. Rekao je da 20 glavnih parafiskalnih nameta od njih 448 nosi 7,8 milijardi kuna i da se rezanje priprema.
- Nije to nešto što možete preko koljena prelomiti jer se od njih financiraju određene aktivnosti poput onih Hrvatskih voda. Radimo na rješenju koje će omogućiti i njihovo smanjenje i nastavak aktivnosti - rekao je Plenković.
Davor Bernardić iz SDP-a je rekao da paket mjera kasni i da su mogli poslušati njihove prijedloge jače pomoći prije 15 dana.
Niču nove digitalne tržnice
U Zagrebu je otvorena online tržnica jer je prava zatvorena. Sve više OPG-a se u cijeloj Hrvatskoj udružuje i prodaje online.
Tri mjeseca neće biti ni ovrha?
U Hrvatskoj će se na tri mjeseca obustaviti provođenje svih ovrha, već pokrenutih i mogućih novih - od ovrha na novčanim sredstvima, kao što su bankarske ovrhe zbog kreditnih obveza, do ovrha vezanih za iseljenja iz nekretnina, doznaje Jutarnji list od izvora u Vladi.
Prema Nacrtu tog prijedloga, utvrđuje se da 'Vlada RH donosi mjere kojima nastoji olakšati položaj fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice do kojih je došlo uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 (SARS-CoV-2)'
Radi se, piše dalje Jutarnji, o odluci bez presedana, koja dovoljno govori o zamrzavanju svih gospodarskih i novčanih tokova u hrvatskoj zbog širenja korona virusa, ali i uvođenja mjera na svjetskoj razini kako bi se usporilo i na kraju potpuno spriječilo širenje virusa.