U Njemačkoj se, točnije u Bavarskoj, pojavio Borna virus, jedan je muškarac preminuo od posljedica zaraze, drugi je i dalje na intenzivnom liječenju. Nije prvi put da Njemačka bilježi zarazu, unatrag nekoliko godina imali su nekoliko slučajeva, a prenošenje sa životinje na čovjeka ustanovljeno je tek 2018., iako je virus poznat od kraja 19. stoljeća. Bolest je najčešće smrtonosna, u čak 90 posto slučajeva, jer virus izaziva upalu mozga, encefalitis, a ako zaražena osoba i preživi, posljedice su teške i dugotrajne.
Virus se prenosi sa životinja na ljude, i uglavnom ga šire poljske rovke, životinje slične krticama odnosno ježevima. Imaju malo tijelo, dužine pet do deset centimetara, šiljatu njušku, žive u šumama, na livadama, u vrtovima, vole blizinu vode. Bijela rovka se smatra nositeljem Borna virusa, što znači da sama životinja može nositi virus bez vlastitih simptoma. Bavarska je prije četiri godine zabilježila sedam slučajeva zaraze virusom kod ljudi. Osim u Njemačkoj, poljska rovka je karakteristična i za Austriju. Virus je dobio ime upravo po njemačkom gardu Borna, gdje je otkriven.
Borna virus može uzrokovati teška neurološka stanja, a prenosi se, između ostalog, preko izmeta, urina ili sline zaražene životinje, odnosno kontaktom s tim izlučevinama preko vode, hrane, tla. Izaziva visoku temperaturu i glavobolju, teške neurološke napade i, u konačnici, može izazvati komu odnosno smrt. Simptom je i opća slabost, u početku, ali i neurološke poteškoće kao što su problemi u govoru i hodu.
Kako kaže virusni imunolog Luka Čičin Šain, Borna virus je rijetka infekcija kod ljudi, ali prilično uvriježen kod šumskih glodavaca, pogotovo rovki.
- Sporadično se prenosi na ljude i neke domaće životinje. Nema poznatih slučajeva da se širio među ljudima, osim jedne iznimne situacije, gdje se nekoliko osoba zarazilo po transplantaciji organa od osobe koja je bila asimptomatski inficirana. Stoga Borna virus spada po riziku uz rame virusu bjesnoće, gdje infekcija može biti kobna, ali je rijetka jer su divlje životinje prirodni rezervoar virusa, a s njima ljudi rijetko dolaze u kontakt - kaže stručnjak.
- Ne pamtim da smo se u Hrvatskoj dosad suočili s tim virusom. Imamo mišje groznice, no to je nešto drugo, kaže za 24sata specijalist infektologije i konzultant za infektološke bolesti dr.med. Vladimir Krajinović.
Kako dodaje, "naše" se zaraze s glodavaca na ljude prenose udisanjem prašine u kojoj se nalaze izlučevine zaraženih glodavaca.
- Imamo bolesnike koji su tijekom čišćenja podruma, šupa, tavana preko prašine inhalirali virus mišje groznice, zato je potrebno kod takvih poslova nositi neku jaku, dobru masku, kaže infektolog.