Znanstvenik s PMF-a i voditelj istraživanja o sekvencioniraju virusa u Hrvatskoj, Kristian Vlahoviček u emisiji Novi dan govorio je o novim sojevima korona virusa, piše N1.
U emisiji je istaknuo kako njegov tim već sedam mjeseci radi na mobilizaciji znanstvenika koji sakupljaju uzorke i prate mutaciju virusa.
- To su znanstvenici iz naših institucija, pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, tri bolnice… Cilj je projekta vidjeti koji sojevi cirkuliraju u zemlji i kako genetički sastav virusa utječe na genetički sastav čovjeka. Pratimo i mutaciju virusa, a soj koji dominira Europom, dominantan je i kod nas - pojasnio je Kristian Vlahoviček.
Znanstvenik se dotaknuo i dinamike širenja novog soja virusa te analizirao o kolikom broju čimbenika ona ovisi.
- Ne možemo reći koliko je novi soj odgovoran za širenje virusa. I kod zagrebačkih smo pacijenata pronašli novi soj, ali u manjoj frekvenciji. Teško je reći je li on odgovoran za širenje virusa na sjeverozapadu zemlje. U ukupnoj populaciji njega je oko 20 posto - rekao je Vlahoviček.
Također, rekao je kako su cjepiva napredovala te se dodatno osvrnuo na novo cjepivo koje je zasnovano na glasničkoj RNA.
- Velik je napredak da nova cjepiva, koja su zasnovana na glasničkoj RNA, imaju potencijal prilagoditi se novim sojevima. U roku od šest tjedana moguće je generirati cjepivo kojim se možemo boriti protiv novih sojeva - rekao je Kristian Vlahoviček.
Osvrnuo se i na mutacije korona virusa i zaključio kako korona virusi imaju nižu stopu mutacije od, primjerice virusa gripe.
- Mutacije se događaju nasumično prilikom umnažanja virusa. U našem se organizmu umnoži velik broj, milijuni, virusnih čestica, i svi imaju neku vjerojatnost da će njihove čestice genetski mutirati, koje mogu dovesti do stanja koje je pogodnije ili manje pogodno za virus - dodao je Vlahoviček.