Rezultati prvog istraživanja navika naših kućanstva upućuju nas da postoji ogromni manevarski prostor za smanjenje količine otpada od hrane, istaknuo je jučer ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić prilikom predstavljanja rezultata statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj.
A ono ukazuje koliko se sramotno neodgovorno odnosimo prema hrani. Godišnje je bacimo u količinama od 286.000 tona, što je 71 kila po stanovniku. Od toga kućanstva bace 216.345, dok poslovni sektori, ugostitelji objekti, trgovački lanci, 70.000 tona.
- Ukupno jestivog djela otpada od hrane je 106.000 tona. To je onaj otpad koji je zaista izbježan i možemo ga izbjeći pametnim planiranjem. Slikovito prikazano, to je 4440 šlepera odbačene jestive hrane. Dnevno bi to bilo 363.000 štruca kruha - kaže Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, koje je u suradnji s agencijom Ipsos plus i provelo ovo istraživanje.
- U kontinentalnim županijama je prosjek 52 kilograma. Utvrdili smo da stanovnici Primorja puno rjeđe od onih kontinentalne Hrvatske upotrebljavaju pripremljenu hranu ponovno za drugi obrok i da odmah po isteku roka proizvod bacaju bez ikakve provjere mirisa i okusa da li je on još uvijek ispravan - navodi Duplić i dodaje kako ona kućanstva koja imaju okućnicu, kao i kućne ljubimce te domaće životinje, posebno u ruralnim sredinama generiraju znatno manje količine otpada od hrane.
Da su ljudi svjesni da kada bacaju hranu ustvari bacaju svoj novac, ističe Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača, manje bi je i bacali.
- Naš mentalitet je općenito da pripremamo hrane više nego je potrebno - kaže dodajući kako ju najviše bacaju samci, mladi i obitelji s malom djecom.
- Još, primjerice voće i povrće, kupujemo na kile, umjesto da uzmemo po par komada pa ponovno odemo u nabavku kad pojedemo. Odlazimo u neplaniranu kupovinu i tako nastaju viškovi, a samci, posebno u urbanim sredinama, nemaju s kime podijeliti - kaže.