Krajnje je neetično špijunirati zaposlenike i kandidate za posao. To je kršenje Zakona o radu, odnosno prava radnika na zaštitu dostojanstva. Čak ni menadžerski ugovori, koji se sklapaju individualno, ne mogu poništiti to pravo, tvrdi pravnica Milica Jovanović. Dodaje kako je Deutsche Telekom, špijunirajući kandidate i zaposlenike, prekršio i njihova građanska prava. Među žrtvama te špijunaže našla se i Hrvatica, koja se prijavila za posao u T-HT-u. Privatni detektivi koje je unajmio Telekom su je u izvještaju opisali kao ženu velikih seksualnih apetita.
- Ako je priča istinita, žena može tužiti tvrtku i tražiti odštetu za duševne boli - kaže Jovanović. Odvjetnik Vatroslav Šego napominje da Deutsche Telekom ima sjedište u Njemačkoj pa bi ih bilo bolje tužiti tamo jer će dobiti daleko veću odštetu. Naša sudska praksa predviđa skromnu odštetu do 30.000 kuna.
Njemački su mediji objavili da su radnike špijunirale i tajne službe. Teoretski je moguće da su “operirali” i u Hrvatskoj, no izvori u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji uvjeravaju da njemačkih špijuna ovdje nije bilo.

'ZAŠTO JE ZA POSAO VAŽNO KOLIKO SE ŠEFICA SEKSA?'
Informacije koliko se i s kim seksa zaposlenica  mogu služiti jedino za razgovore uz kavu, kaže Njegoslav Blažek iz detektivske agencije Sova. S njim se ne slaže kolega Siniša Patako iz agencije PIA. Smatra da promiskuitet može upućivati na to koliko je pojedini zaposlenik rizičan za poslodavca.
- U T-HT-u su samo telefonskim ispisima mogli saznati s kim se viđa - kaže.