Naš TOZ nije propao preko noći. Posljednjih 13 godina išli smo na kolektivni godišnji odmor, a da nismo znali hoćemo li se vratiti na posao. To je moje sjećanje na tu tvrtku, prisjetila se tužno jedna od bivših radnica Tvornice olovaka Zagreb.

Stečajni upravitelj te tvrtke, Milorad Zajkovski, potvrdio nam je kako ne postoji nada da će se proizvodnja nekadašnjeg ponosa školaraca ikad više pokrenuti.

- Više od devet mjeseci istraživali smo isplati li se nekako pokrenuti proizvodnju. To je ipak nemoguće i pokrenuli smo likvidaciju - rekao je Zajkovski. TOZ od propadanja nije spasila ni ideja o žirafi. Krajem 2014. tadašnji direktor Tihomir Lalić želio je kupiti tu životinju ne bi li privukao ljude da posjete pogone te tvrtke. Želio je naplatiti ulaznice 10 kuna ne bi li vidjeli čudo iz Afrike kojeg nema ni Zagrebački zoološki vrt.

- Ideja o žirafi nije imala veze ni s čim. Taj koncept je bio smiješan. Bio je neka vrsta marketinškog štosa - pojasnio je Zajkovski.

S njegovom izjavom slažu se i bivši radnici kojima je ta zamisao izazvala smijeh. Opisali su tu ideju kao glupost i kao trik ne bi li se privukla pozornost na probleme te tvrtke. Nisu ostali iznenađeni posljednjom odlukom stečajnog upravitelja koji je početkom tjedna objavio kako prodaje preostale stvari iz skladišta TOZ-a. Osim olovaka i bojica, prodaje i stare strojeve koji su i dalje ispravni. Za sve traži osam milijuna kuna, a ponude će pričekati do kraja mjeseca. Kako bi podmirili dugove, moraju prodati i vrijedno zemljište na zapadu Zagreba. Točan datum još nije poznat.

- Ono je vrednije od duga. Tu su neki planirali graditi stanove, no to je nevjerodostojno. Grad bi samo za novu cestu do ‘zgrada’ trebao izdvojiti barem 100 milijuna kuna, a tog novca nema - pojasnio je Zajkovski. Dok traje rasprodaja, neki od radnika otišli su u mirovinu, a ostali su našli drugi posao. Ipak, nadaju se da će tvrtku netko kupiti i nastaviti proizvodnju. Složni su da TOZ-u nije vrijeme da postane samo izložak u Tehničkom muzeju.

- To je jak brend. Radili smo za puno stranaca i te olovke su se, za razliku od kineskih, mogle našiljiti. Voljeli bismo opet ondje raditi - kažu nam radnici.