Časopis Banka navodi kako je siromašna trećina hrvatskog stanovništva, piše HRT, a domaći znanstvenici i analitičari upozorili su kako će posljedice za društvo i gospodarstvo biti velike. 

Novo siromaštvo najviše je ''pogodilo'' one koji su ostali bez posla u posljednje dvije godine. Najviše ih je obrazovanijih, u najproduktivnijim radnim godinama, uglavnom muškarci i hrvatskih urbanih i bogatijih regija.  Od Hrvatske su u EU siromašnije samo Rumunjska, Bugarska, Litva i Letonija. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa relativnog siromaštva u Hrvatskoj bila je 20,6 posto. Prosjek EU je 16,4 posto. 

Stopa materijalne deprivacije iznosi 32,2 posto te pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja - jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom na mjesec počastiti prijatelje pićem u kafiću.