Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dosegle su točku vrenja nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da šalje "armadu" prema Bliskom istoku, na što je Teheran odgovorio oštrim upozorenjem da će svaki, pa i najmanji napad, smatrati objavom "totalnog rata". Zveckanje oružjem i oštra retorika s obje strane podigli su uzbunu u cijeloj regiji, povećavajući strah od otvorene vojne konfrontacije s nesagledivim posljedicama.
Dok američka udarna skupina nosača aviona plovi prema regiji, iranske oružane snage stavljene su u stanje najviše pripravnosti, a međunarodne zrakoplovne tvrtke počele su otkazivati letove zbog sigurnosnih rizika. Situacija je dodatno opterećena unutarnjim nemirima u Iranu, gdje je režim brutalno ugušio višemjesečne protuvladine prosvjede, što je bio jedan od povoda za Trumpove prijetnje.
'Imamo masivnu flotu koja ide u tom smjeru'
Obraćajući se novinarima u četvrtak na povratku sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki predsjednik Donald Trump potvrdio je slanje značajnih pomorskih snaga prema Iranu. Njegove izjave bile su izravne i nisu ostavile prostora za dvojbu oko američke odlučnosti.
- Imamo veliku silu koja ide prema Iranu. Radije ne bih da se išta dogodi, ali promatramo ih vrlo pažljivo - izjavio je Trump, a potom i dodatno pojačao dojam.
- Imamo armadu. Imamo masivnu flotu koja ide u tom smjeru i možda je nećemo morati upotrijebiti. Vidjet ćemo - dodao je.
Trump je svoje poteze povezao s dva ključna uvjeta prema Teheranu: prestanak ubijanja prosvjednika koji su mjesecima bili na ulicama diljem zemlje i zaustavljanje bilo kakvih aktivnosti vezanih uz ponovno pokretanje nuklearnog programa. Ustvrdio je da je ranije povukao planirani napad nakon što je dobio uvjeravanja da Iran neće provesti masovna pogubljenja stotina uhićenih prosvjednika.
Teheran: Svaki napad smatrat ćemo totalnim ratom
Odgovor iz Irana stigao je promptno i bio je jednako beskompromisan. U izjavi za agenciju Reuters, visoki iranski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, poručio je da će Teheran svaki oblik vojne akcije doživjeti kao početak sveopćeg sukoba i da je spreman uzvratiti svom snagom.
- Ova vojna eskalacija - nadamo se da nije namijenjena stvarnoj konfrontaciji - ali naša je vojska spremna za najgori mogući scenarij. Zbog toga je u Iranu sve u stanju visoke pripravnosti - rekao je iranski dužnosnik za Reuters.
Naglasio je da Iran neće praviti razliku između vrste ili opsega napada, bez obzira na to kako ga američka strana nazvala.
- Ovaj put ćemo svaki napad - ograničen, neograničen, kirurški, kinetički, kako god ga nazvali - tretirati kao totalni rat protiv nas i odgovorit ćemo na najteži mogući način kako bismo jednom zauvijek raščistili račune - poručio je.
Dodatnu težinu prijetnjama dali su zapovjednici Islamske revolucionarne garde (IRGC), koji su izjavili da su njihove snage "s prstom na okidaču", spremne izvršiti svaku zapovijed vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
Nosač aviona Abraham Lincoln na putu prema regiji
Vojni analitičari potvrđuju da se ne radi samo o retorici. Udarna skupina nosača aviona USS Abraham Lincoln, koja uključuje oko pet tisuća mornara i marinaca, eskadrile najmodernijih lovaca F-35C i F/A-18 Super Hornet te nekoliko razarača naoružanih krstarećim projektilima Tomahawk, trenutačno se nalazi u Indijskom oceanu i na putu je prema Bliskom istoku.
Uz pomorske snage, SAD raspoređuje i dodatne sustave protuzračne obrane oko svojih i izraelskih baza u regiji. U operaciju se uključila i Velika Britanija, koja je na zahtjev Dohe poslala svoje borbene zrakoplove Eurofighter Typhoon u Katar u sklopu zajedničke eskadrile.
Ova eskalacija događa se u kontekstu višemjesečne duboke krize unutar Irana. Protuvladini prosvjedi, koji su započeli krajem 2025. godine, ugušeni su u krvi. Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je ubijeno više od pet tisuća ljudi, dok je preko dvadeset šest tisuća privedeno. Gospodarstvo je paralizirano inflacijom koja prelazi pedeset posto, a vlasti su uvele i gotovo potpunu blokadu interneta.
U takvoj atmosferi raste i strah od pogrešne procjene s bilo koje strane. Izraelski mediji prenose zabrinutost tamošnjih sigurnosnih službi od mogućeg "preventivnog udara" Irana na Izrael. Njihove procjene govore da bi Teheran, uvjeren da je američki napad neizbježan, mogao prvi napasti najbližeg američkog saveznika u regiji.
Dodatni pokazatelj ozbiljnosti situacije su i potezi zrakoplovnih kompanija. Nizozemski KLM i njemačka Lufthansa otkazali su ili ograničili letove prema gradovima poput Tel Aviva i Dubaija te su preusmjerili rute kako bi izbjegli iranski i irački zračni prostor. Istovremeno, Trumpova administracija najavila je deportaciju najmanje četrdeset iranskih državljana, što dodatno zaoštrava odnose.