To je to što me zanima!

'U košnice već nose cvjetni prah, imat ćemo puno meda'

Ni najstariji pčelari ne pamte ovako ranu aktivnost pčela, koje su ove godine počele izlaziti već u siječnju, a u veljači rade kao da je pola proljeća...
Vidi originalni članak

Pčelari kažu da je za to kriva iznadprosječna toplina za ovo doba godine. U veljači je nekad u pojedinim mjestima znalo biti i do –18 stupnjeva Celzijevih te više od pola metra snijega koji se nije topio do proljeća.

- Nije rano, nego prerano, pčele su izašle i u društvima koja imaju maticu unose pelud s lijeske i prvog proljetnog cvijeća koje je također poranilo - kaže Marko Stanić, iskusni pčelar iz Dragalića kraj Nove Gradiške.

Dodaje da je ta aktivnost znak da je u košnici matica.

- Matice su počele sa zalijeganjem mlade pčele, a još su trebale mirovati u klupku i potrošnju hrane svesti na minimum. Aktivne su, lete i iscrpljuju se. To je zimska pčela, koja najdulje živi i njezina je zadaća bila odgojiti prvo leglo, a potom umrijeti - pojašnjava Stanić i dodaje kako pčele radilice, kad su u punom radnom elanu, požive oko mjesec dana.

- Bojim se da bi se ove pčele mogle iscrpiti, da im može ponestati snage, i ako naglo zahladi i budu se morale uhvatiti u klupko. Moguće je da neće imati snage grijati maticu i mlado leglo. U takvim okolnostima ne odvajaju se od središta klupka. Postoji opasnost da ne odu do hrane koja im je još ostala u košnici i mogu uginuti od gladi – strahuje Stanić. Aktivnosti pčelara u pčelinjacima počele su mnogo ranije nego prethodnih godina. Pčele prihranjuju mednim pogačama kako bi im se koliko-toliko pomoglo da izdrže ovu ranu aktivnost.

- Vjerojatno će se pčele ove godine ranije rojiti jer su matice već zalegle novo leglo, a kad ono izađe iz košuljica, bit će gužva u košnici i morat će je napustiti dio pčela i stara matica. I prije su se pčele znale ranije rojiti, ali nikad prije travnja, dok bi ove godine prvi rojevi mogli izaći već u ožujku - kaže pčelar Stanić.

Nažalost, iz godine u godinu smanjujem broj društava jer mi pčele puno manje donesu nego što im dam. Osim slabe ispaše, puno društava je pretrpjelo bolesti koje su ih desetkovale, a truje ih i nekontrolirana uporaba pesticida, žali se pčelar Marko Stanić i dodaje kako ni cijena nije konkurentna patvorinama kojih je sve više na tržištu. Ovaj pčelar, kao i većina drugih, nada se da bi ova godina ipak mogla biti nešto povoljnija za pčelare, naravno ne bude li jakog mraza u vrijeme cvatnje bagrema, koji je glavna paša u kontinentalnom području.

Naš med rado kupuju i u Njemačkoj, gdje ga pakiraju kao bio med. Ostaje nam uvozni, a za onaj iz Kine kažu da nije ni vidio pčele. U zadnje dvije godine pokušava se uvesti red na tržište meda pa je Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) uvela sustav označavanja.

“Med hrvatskih pčelinjaka” neobvezna je oznaka. Mogu je dobiti registrirani pčelari, a med će provjeriti u laboratoriju prije nego što im je odobre. Dobit će naljepnicu na kojoj je i jedinstveni broj pomoću kojeg se može preko aplikacije pronaći podatke o proizvođaču i medu. Osim oznake, uveli su i nacionalnu staklenku. Pravo na njezino korištenje imaju pčelari upisani u Evidenciju pčelara koji proizvode pčelinje proizvode na svojem gospodarstvu i sami ih prodaju. Moraju biti i registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede. Koliko će tko staklenki dobiti, utvrđuje Hrvatski pčelarski savez. Pčelar mora tu nacionalnu staklenku puniti isključivo medom hrvatskog podrijetla u skladu s Dobrom pčelarskom praksom. Tko to zloupotrijebi, zabranit će mu upotrebu na dvije godine i objaviti njegov identitet. Med u nacionalnoj staklenki mora udovoljiti standardima kvalitete prema Pravilniku o medu i biti propisno deklariran. Na staklenki mora biti i naljepnica “Med hrvatskih pčelinjaka”.

Med hrvatskih pčela je među najkvalitetnijima jer su uvjeti za pčele zbog bogate i raznovrsne paše idealni. No otkad je tržište otvoreno, hrvatski pčelari se žale na nekorektan uvoz, koji snižava cijenu domaćeg meda i na hrvatsko tržište donosi nekvalitetan i jeftin med. Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, najviše meda uvezli smo iz Španjolske, 730 tona, iz Kine smo uvezli 526 tona, a iz Poljske 372 tone. Hrvatska je 2007. uvezla samo dvije tone meda, a 2016. smo uvezli 1582 tone. Najviše meda izvezli smo 2008. - čak 1269 tona.

Proizvodnja meda lani i preklani bila je oko 8500 tona, a prema procjenama i anketama, prosječna potrošnja meda po stanovniku je dva kilograma. Med se najčešće pakira u staklenke od 720 mililitara u koje stane 900 grama meda. U Slavoniji je većina vrsta meda po 40 kuna, a medljika 70 ili 80 kuna. U Zagrebu, na tržnici Dolac, od 45 kuna su Cvjetni i livadski med, bagrem i lipa su od 50, šumski je 60, a kadulja, lavanda i ružmarin od 80. No neki za bagremov med traže i 60 kuna, a za dalmatinski i do 120.

Pčelari med skupljaju od proljeća i ljeti

POČETAK PROLJEĆA - VOĆNI MED

Blijedožut

Ugodnog okusa i mirisa. Preporučuje se umjesto šećera. Dobiva se od cvjetova raznih voćki. Brzo se kristalizira. Blagotvoran kod infekcija.

U TRAVNJU - REPIČIN MED

Svijetložut

Mutan je jer sadrži puno cvjetne peludi, najviše od svih. Nakon vrcanja se jako brzo kristalizira, a onda je potpuno bijel. Kristali meda su vrlo sitni.

U SVIBNJU - BAGREMOV MED

Najsvjetliji

Neutralnog je mirisa, lagan i ukusan pa je vrlo cijenjen. Ima puno fruktoze pa jako sporo kristalizira i mjesecima je tekući. Jača imunitet.

U LIPNJU - KESTENOV MED

Tamnocrven

Posebniji je zbog boje, kestenjastog mirisa i slatko-gorkog okusa od tanina. Nije jako sladak pa je za one koji ne vole slatko.

U LIPNJU - LIPOV MED

Žute boje

Bistar je, gotovo proziran, ugodnog i blago gorkastog okusa te jakog mirisa. Dobar je za smirenje i kod umora, a nije za one s bolesnim srcem.

U SRPNJU - CVJETNI, LIVADSKI MED

Crvenkast

Zahvaljujući bogatom i raznolikom sastavu, ima široku primjenu. Blagog je okusa pa odgovara svima i najbolji za svaki dan.

U KOLOVOZU - SUNCOKRETOV MED

Žuto-narančast

Specifičnog okusa i mirisa. Cijenjen je u svijetu zbog visoke koncentracije cvjetnog praha i minerala.

Brzo se kristalizira.

U KOLOVOZU - MEDLJIKA - ŠUMSKI MED

Vrlo taman, crn

Nije od cvjetnog nektara, nego od biljnih sokova, medne rose ili medljike. Bogat je antioksidansima, mineralima i željezom.

DALMACIJA, LJETI - KADULJA

Zelenkast

Boja mu varira ovisno o prisustvu drugih biljaka. Dugo ostaje tekući, a kristalizira se u srednje krupne kristale. Ugodnog je okusa.

Idi na 24sata

Komentari 5

  • najiram 10 24.02.2020.

    koje li gluposti ,,sva društva koja razviju leglo osuđena su na propast kad zahladi desetak dana...naslov je trebao biti pčelama prijeti opći pomor jer će ostati grijati leglo koje neće moći prihraniti...i dovoljno utopliti ostati će mrtve zajedno sa leglom preživjeti će zajednice koje nisu krenule u zalegu...

  • realista 7 24.02.2020.

    glupost , ako zahladi ode sve u park mladenaca

  • prokurator 24.02.2020.

    glup naslov, čovjek u članku kaže da su izašle prerano. nema ničega za ispašu pčela, prijeti im pomor. i pozdrav onima koji sumnjaju u klimatske promjene.

Komentiraj...
Vidi sve komentare