'U košnice već nose cvjetni prah, imat ćemo puno meda'

Pčelari kažu da je za to kriva iznadprosječna toplina za ovo doba godine. U veljači je nekad u pojedinim mjestima znalo biti i do –18 stupnjeva Celzijevih te više od pola metra snijega koji se nije topio do proljeća.

- Nije rano, nego prerano, pčele su izašle i u društvima koja imaju maticu unose pelud s lijeske i prvog proljetnog cvijeća koje je također poranilo - kaže Marko Stanić, iskusni pčelar iz Dragalića kraj Nove Gradiške.

Dodaje da je ta aktivnost znak da je u košnici matica.

- Matice su počele sa zalijeganjem mlade pčele, a još su trebale mirovati u klupku i potrošnju hrane svesti na minimum. Aktivne su, lete i iscrpljuju se. To je zimska pčela, koja najdulje živi i njezina je zadaća bila odgojiti prvo leglo, a potom umrijeti - pojašnjava Stanić i dodaje kako pčele radilice, kad su u punom radnom elanu, požive oko mjesec dana.

- Bojim se da bi se ove pčele mogle iscrpiti, da im može ponestati snage, i ako naglo zahladi i budu se morale uhvatiti u klupko. Moguće je da neće imati snage grijati maticu i mlado leglo. U takvim okolnostima ne odvajaju se od središta klupka. Postoji opasnost da ne odu do hrane koja im je još ostala u košnici i mogu uginuti od gladi – strahuje Stanić. Aktivnosti pčelara u pčelinjacima počele su mnogo ranije nego prethodnih godina. Pčele prihranjuju mednim pogačama kako bi im se koliko-toliko pomoglo da izdrže ovu ranu aktivnost.

- Vjerojatno će se pčele ove godine ranije rojiti jer su matice već zalegle novo leglo, a kad ono izađe iz košuljica, bit će gužva u košnici i morat će je napustiti dio pčela i stara matica. I prije su se pčele znale ranije rojiti, ali nikad prije travnja, dok bi ove godine prvi rojevi mogli izaći već u ožujku - kaže pčelar Stanić.

Nažalost, iz godine u godinu smanjujem broj društava jer mi pčele puno manje donesu nego što im dam. Osim slabe ispaše, puno društava je pretrpjelo bolesti koje su ih desetkovale, a truje ih i nekontrolirana uporaba pesticida, žali se pčelar Marko Stanić i dodaje kako ni cijena nije konkurentna patvorinama kojih je sve više na tržištu. Ovaj pčelar, kao i većina drugih, nada se da bi ova godina ipak mogla biti nešto povoljnija za pčelare, naravno ne bude li jakog mraza u vrijeme cvatnje bagrema, koji je glavna paša u kontinentalnom području.

Naš med rado kupuju i u Njemačkoj, gdje ga pakiraju kao bio med. Ostaje nam uvozni, a za onaj iz Kine kažu da nije ni vidio pčele. U zadnje dvije godine pokušava se uvesti red na tržište meda pa je Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) uvela sustav označavanja.

“Med hrvatskih pčelinjaka” neobvezna je oznaka. Mogu je dobiti registrirani pčelari, a med će provjeriti u laboratoriju prije nego što im je odobre. Dobit će naljepnicu na kojoj je i jedinstveni broj pomoću kojeg se može preko aplikacije pronaći podatke o proizvođaču i medu. Osim oznake, uveli su i nacionalnu staklenku. Pravo na njezino korištenje imaju pčelari upisani u Evidenciju pčelara koji proizvode pčelinje proizvode na svojem gospodarstvu i sami ih prodaju. Moraju biti i registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede. Koliko će tko staklenki dobiti, utvrđuje Hrvatski pčelarski savez. Pčelar mora tu nacionalnu staklenku puniti isključivo medom hrvatskog podrijetla u skladu s Dobrom pčelarskom praksom. Tko to zloupotrijebi, zabranit će mu upotrebu na dvije godine i objaviti njegov identitet. Med u nacionalnoj staklenki mora udovoljiti standardima kvalitete prema Pravilniku o medu i biti propisno deklariran. Na staklenki mora biti i naljepnica “Med hrvatskih pčelinjaka”.

Med hrvatskih pčela je među najkvalitetnijima jer su uvjeti za pčele zbog bogate i raznovrsne paše idealni. No otkad je tržište otvoreno, hrvatski pčelari se žale na nekorektan uvoz, koji snižava cijenu domaćeg meda i na hrvatsko tržište donosi nekvalitetan i jeftin med. Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, najviše meda uvezli smo iz Španjolske, 730 tona, iz Kine smo uvezli 526 tona, a iz Poljske 372 tone. Hrvatska je 2007. uvezla samo dvije tone meda, a 2016. smo uvezli 1582 tone. Najviše meda izvezli smo 2008. - čak 1269 tona.

Proizvodnja meda lani i preklani bila je oko 8500 tona, a prema procjenama i anketama, prosječna potrošnja meda po stanovniku je dva kilograma. Med se najčešće pakira u staklenke od 720 mililitara u koje stane 900 grama meda. U Slavoniji je većina vrsta meda po 40 kuna, a medljika 70 ili 80 kuna. U Zagrebu, na tržnici Dolac, od 45 kuna su Cvjetni i livadski med, bagrem i lipa su od 50, šumski je 60, a kadulja, lavanda i ružmarin od 80. No neki za bagremov med traže i 60 kuna, a za dalmatinski i do 120.

Pčelari med skupljaju od proljeća i ljeti

POČETAK PROLJEĆA - VOĆNI MED

Blijedožut

Ugodnog okusa i mirisa. Preporučuje se umjesto šećera. Dobiva se od cvjetova raznih voćki. Brzo se kristalizira. Blagotvoran kod infekcija.

U TRAVNJU - REPIČIN MED

Svijetložut

Mutan je jer sadrži puno cvjetne peludi, najviše od svih. Nakon vrcanja se jako brzo kristalizira, a onda je potpuno bijel. Kristali meda su vrlo sitni.

U SVIBNJU - BAGREMOV MED

Najsvjetliji

Neutralnog je mirisa, lagan i ukusan pa je vrlo cijenjen. Ima puno fruktoze pa jako sporo kristalizira i mjesecima je tekući. Jača imunitet.

U LIPNJU - KESTENOV MED

Tamnocrven

Posebniji je zbog boje, kestenjastog mirisa i slatko-gorkog okusa od tanina. Nije jako sladak pa je za one koji ne vole slatko.

U LIPNJU - LIPOV MED

Žute boje

Bistar je, gotovo proziran, ugodnog i blago gorkastog okusa te jakog mirisa. Dobar je za smirenje i kod umora, a nije za one s bolesnim srcem.

U SRPNJU - CVJETNI, LIVADSKI MED

Crvenkast

Zahvaljujući bogatom i raznolikom sastavu, ima široku primjenu. Blagog je okusa pa odgovara svima i najbolji za svaki dan.

U KOLOVOZU - SUNCOKRETOV MED

Žuto-narančast

Specifičnog okusa i mirisa. Cijenjen je u svijetu zbog visoke koncentracije cvjetnog praha i minerala.

Brzo se kristalizira.

U KOLOVOZU - MEDLJIKA - ŠUMSKI MED

Vrlo taman, crn

Nije od cvjetnog nektara, nego od biljnih sokova, medne rose ili medljike. Bogat je antioksidansima, mineralima i željezom.

DALMACIJA, LJETI - KADULJA

Zelenkast

Boja mu varira ovisno o prisustvu drugih biljaka. Dugo ostaje tekući, a kristalizira se u srednje krupne kristale. Ugodnog je okusa.