To je to što me zanima!

U krpanju proračuna pomoći će velik broj turista i - krumpiri

U prvoj polovici kolovoza dosegli smo 70 posto turističkih rezultata od prošle godine, no pitanje je troše li ti turisti isto. No zato imamo dobru godinu za pšenicu i krumpir koji možda prvi put izvozimo
Vidi originalni članak

Do prije nekoliko mjeseci gotovo nitko nije prognozirao da ćemo u kolovozu dosegnuti 70 posto turističkih rezultata od prošle godine. A upravo to potvrđuju podaci eVisitora, sustava za bilježenje turističkog prometa.

POGLEDAJTE VIDEO: Austrija od danas svoje turiste zove kući

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

U Hrvatskoj je od početka mjeseca do 16. kolovoza ostvareno oko 1,8 milijuna dolazaka i 12,9 milijuna noćenja. Štoviše, Nijemaca je bilo jedan posto više nego u istom razdoblju lani, domaćih je 22 posto više, Slovenaca 6%, Poljaka 9% više... Dobre su to vijesti za ministra financija Zdravka Marića i dobar potencijal za krpanje proračunske rupe, ali ekonomisti upozoravaju: “To nije dovoljno, ide teška jesen”.

- Turistička sezona će pridonijeti povećanju prihoda državnog proračuna, ali broj turista ne znači da oni isto troše kao lani. Promijenila se struktura gostiju, nema Amerikanaca i Britanaca, koji su odlični potrošači. Više je Slovenaca koji imaju svoje nekretnine kod nas i pitanje je izlaze li u restorane i idu li na izlete. Tu su i Česi, Slovaci, Poljaci za koje je pitanje koliko su potrošili - kaže ekonomski stručnjak Damir Novotny.

Smatra kako će se Vlada zato morati zadužiti za 20 milijardi kuna zbog proračunskog manjka.

- A to će se morati vratiti i to ne samo od ekonomskog rasta na koji se računa iduće godine. Morat će se štedjeti. Državni sektor je 2008. imao je rashode od 90 milijardi kuna godišnje, a ove godine je 144 milijardi kuna. Rashodi su rasli na nekoliko najvažnijih hrana državne potrošnje - to su zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav. Rashodi tih sustava rasli su brže od rasta ukupne produktivnosti. Naravno da je uvijek osjetljivo dirati u te grane, ali kako se ponašaju kućanstva? Kad nema novca, štedi se. Logika je jednostavna. Uštedjeti se može i to govore jednostavni podaci pa i taj da je oko 30 posto svih pregleda u zdravstvu nepotrebno. Preko mjerna je i potrošnja lijekova te smo u vrhu EU po potrošnji antibiotika - govori naš sugovornik. Smatra krivim da se prvo ide racionalizirati na razini jedinica lokalnih samouprava i da se neće puno napraviti ako se tri takve jedinice spoje u jednu. Smatra, treba rezati u glavnim izvorima državne potrošnje koje je naveo. 

Zahvaljujući ipak boljoj turističkoj sezoni, smatra da BDP neće drastično padati kako su to ranije neki prognozirali i da će pad biti između osam i deset posto. 

- No osim turizma, nama su važne i investicije, Pelješki most i obnova željeznice te bolnica. Turizam sam po sebi ne može biti presudan u zaustavljanju dramatičnog pada ekonomske aktivnosti kakav smo imali u prvoj polovici godine. A zanimljiva je i poljoprivreda ove godine - ukazuje Novotny. Naime, ova je godina nezapamćeno dobra za urod pšenice te krumpira. Naš sugovornik smatra da će nam poljoprivreda ove godine puno značiti.

- Sreća je u nesreći da ćemo prvi put, barem koliko ja znam, biti izvoznik krumpira. Naš se krumpir otkupljuje za izvoz u istočne zemlje. To je pozitivno - kaže Novotny.

Za jesen prognozira da će biti rasta nezaposlenosti, ali da to neće biti drastično kako neki najavljuju, osim ako se odjednom ne vrate oni koji su iselili u druge zemlje. 

Nešto pesimističnija je ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević koja se slaže da jesen donosi nova zaduženja, a u dobrim brojevima u turizmu vidi promišljen i svjestan potez Vlade. 

- Vlada je kalkulirano pustila turiste u zemlju radi manjka prihoda u državnom proračunu, unatoč riziku korone. Ovaj priljev turista malo će nam pomoći, ali ide nam jesen s ovrhama koje su sad zaustavljene - upozorava Pribičević. O tome smo već pisali, kako najesen prijeti da se isporuči oko 400.000 ovrha koje su odlukom Vlade privremeno zaustavljene.

- Prava magnituda krize pokazat će se u listopadu i studenom kada Vlada ostane bez novca. Vlada će se morati zadužiti, a sada je tu i veliki problem smanjenje prihoda jedinica lokalnih samouprava - kaže naša sugovornica. Govoreći o štednji, kaže kako nije sigurna da je pravi potez da se otkazima smanjuje državni sektor i tako štedi te smatra da se to radi u dobrim godinama, kada se taj višak ljudi može snaći na tržištu rada i naći novi posao. Iskreno se pribojava jeseni te smatra da se 'nešto iza brda valja' te da se treba pripremiti na veliki šok. Boji se vala nezaposlenih koji će pristići iz privatnog sektora, o brojevima ne bi spekulirala.

- Ali kad popuste Vladine mjere, a ne moguće je da Vlada toliku količinu novca pumpa još dugo, porast će nezaposlenost - kaže Pribičević i dodaje da je možda to čak blizu 400.000.

Govoreći o turizmu, kaže da je vrlo nezahvalno procjenjivati koliko će novca stići sa strancima jer je potpuno nepoznato koliko je ove godine sive ekonomije, prijavljuje li se možda više ljudi nego inače, ili ipak ne. 

A tu je i problem straha od neizvjesne jeseni zbog kojeg mnogi štede. 

- Ljudi iz predostrožnosti čuvaju novac. Na jednostavnim primjerima više ne idu u restorane, kuhaju doma za tjedan unaprijed, ne kupuju toliko odijela jer ne idu na sastanke koje sad odrađuju preko weba, manje se troši općenito na odjeću, obuću, jednostavno se mijenjaju potrošačke navike - kaže naša sugovornica.

Da je korona ipak donijela svojevrsno preslagivanje ekonomije, naša sugovornica se slaže i daje primjer IT-a. 

- Smatram da bi bilo najbolje da oženimo IT s turizmom. Tako postoje digitalni nomadi koji rade od bilo kuda u svijetu. Zašto bi oni živjeli na Baliju, a ne na Hvaru. Estonija je uvela vize za digitalne nomade koji plaćaju porez u svojoj matičnoj državi, ali u Estoniji žive, troše, ostavljaju svoj novac. To možemo i mi. Naš IT sektor je rastao sam od sebe. Hrvatska ima puno ljudskih resursa za IT. Malo njih zna da imamo više ljudi koji osvajaju medalje na natjecanjima s prve godine našeg FER-a, nego ih osvajaju ljudi s MIT-a - otkriva Pribičević. 

Kao i kolega Novotny, primjećuje da je poljoprivreda postala perspektivna niša, prije svega OPG-ovi koji su se krizi prilagodili te preko društvenih mreža izravno kontaktiraju kupce te im dostavljaju svježe proizvode na vrata. 

- Dogodio se doslovno boom u lokalnoj proizvodnji hrane. Tu su i male mljekare, svi mali poljoprivrednici koji su se u krizi snašli. To je fantastično jer tu postaje živa lokalna ekonomija koju uspješno ima i Austrija - kaže naša sugovornica. 

Idi na 24sata

Komentari 45

  • ilmare 20.08.2020.

    Sad će govoriti gladnima da ,umjesto idite van Hr,kopajte i vadite krumpire...

  • chicano7 18.08.2020.

    Koliko su potrošili Česi,Poljaci 🤔 Evo iz mog primjera,dakle 90%gostiju su bili Poljaci.Znaći to se nosi sve svoje od vode obićne,povrća,instant juha,pive i sl.Još nisam vidio da su izašli jesti u Restoran.Šta reć? to je njihova klasika.

  • najiram 10 18.08.2020.

    a mi na drek magazinu oćemo nekaj naprajti...ostalo nam bode na zodnje kup drekaq od turisti...koj budu dišli drugam punit svojega drek magazina jer postojemo preskopi i prezarazni..

Komentiraj...
Vidi sve komentare