To je to što me zanima!

Fasimon: U samo par dana smo počeli proizvoditi dezinficijens

Naftna indutrija jedna je od najpogođenijih u svijetu, a čelnik Ine Sándor Fasimon kaže da će oporavak biti dug - manje se vozi i proizvodi. No kriza je donijela i prilike - preko noći u Ini su počeli proizvoditi dezinficijens
Vidi originalni članak

U trenucima potpunog 'lockdowna' prodaja goriva padala je i za 50 posto, a zbog naglog pada cijene nafte, puni spremnik benzina u Hrvatskoj je bio i za stotinjak kuna jeftiniji nego prije krize. Vozači su sigurno trljali ruke, ali zbog pada prihoda naša najveća Ina  morala je ući u krizni način rada zbog pada prihoda i negativnog poslovanja.

Predsjednik Uprave Ine, Sándor Fasimon, pridružujući se kampanji "Budite heroji koje Hrvatska treba" koju organizira Styria Media Group, kaže kako je naftna industrija jedna od najvolontarnijih na svijetu, ali da je Ina u 50 godina rada prošla nekoliko kriza, pa je i u ovoj našla čak prilike za nove poslove kao što je proizvodnja dezinficijensa. A za oporavak Fasimon kaže da će biti dug i spor. 

Na pitanje, krije li se iza radosti potrošača što je gorivo pojeftinilo ozbiljnija opasnost za ekonomiju, Fasimon odgovara: 

- Smanjenje cijena goriva kratkoročno je dobra vijest za određene industrije, a posebice za potrošače. No, ekonomija je živ organizam i bilo kakva odstupanja u jednom dijelu neminovno će se odraziti i na ostatak sustava. Naftna industrija je značajan segment ne samo hrvatskog, nego i globalnog gospodarstva, stoga se negativan efekt može preliti i na druge sektore. Također, niske cijene nafte donose značajne gubitke naftnim kompanijama koje posljedično moraju prilagođavati svoje poslovanje, što se pak odražava i na druge tvrtke s kojima posluju - kaže naš sugovornik.

 

Nakon relativno dobrih rezultata Ine u siječnju i veljači, u trenucima 'lockdowna' potražnja je pala između 30 i 50 posto, prije svega u segmentu goriva, a situacija nije bila bolja niti u travnju. Naš sugovornik kaže kako ne očekuju brzi oporavak potražnje, kako u prometu, tako i industriji jer se manje putuje, ali i ekonomija je usporila zbog pandemije koronavirusa. 

Predsjednik uprave Ine progovorio je o problemima kompanije s kojima su se suočili.

- Nalazimo se u neuobičajenoj situaciji uzrokovanoj padom potražnje zbog pandemije i niskim cijenama nafte. Smanjenje potrošnje goriva dovodi do smanjenja prodaje i na kraju prihoda. Inin vertikalno integrirani model poslovanja inače štiti kompaniju od promjena na tržištu, jer obično kod pada cijena nafte profitira prerada i obrnuto. Međutim, ova kriza je specifična jer su pogođene sve Inine djelatnosti. Niske cijene nafte ugrožavaju proizvodnju i sve servisne djelatnosti vezane uz nju, a drastičan pad potražnje utječe na preradu i u konačnici prodaju. Kompanija je stoga prešla na krizni način rada te uvela operativne i financijske mjere za očuvanje stabilnosti i održivosti poslovanja na dulji rok -  kaže Fasimon. 

Cijena nafte prvi put u povijesti ispod nule

Svijet se potresao na prvu vijest kako je cijena barela u SAD-u u jednom trenutku potonula ispod nule, prvi put u povijesti. Fasimon pojašnjava što se dogodilo:

- Važno je napomenuti da se negativna cijena nafte odnosi na američko tržište i WTI naftu (am. pojam za naftu iz Teksasa koja se koristi kao mjerilo u cijeni nafte), a ne na Brent naftu koja je referentna za nas. Ovo je prvi put u povijesti da je cijena nafte bila negativna pri čemu je veliku ulogu odigrala pandemija koronavirusa, zbog koje je došlo do značajnog smanjenja potrošnje, te cjenovni rat između Saudijske Arabije i Rusije. Na burzi NYMEX, na kojoj se trguje ugovorima koji su sklopljeni za isporuku nafte u budućnosti (tzv. futures ugovori), za WTI naftu trgovalo se s negativnim cijenama za one ugovore čije je dospijeće bilo pred istekom. U trenutačnim okolnostima, u kojima je potražnja za naftom niža za gotovo trećinu, cijene nafte su drastično pale. Uz to, spremnici za naftu, na svjetskoj su razini već gotovo puni. Zbog svega navedenog došlo je do prodajnih transakcija za „svibanjske” WTI futures ugovore prije njihova dospijeća. To je potaknulo drastičan pad cijena takvih ugovora, i to do negativnih vrijednosti. Drugim riječima, zbog pada potražnje, proizvođači nemaju gdje skladištiti naftu ili im nepotrebno zauzima prostore pa zapravo plaćaju drugima da preuzmu tu naftu. Na pitanje, kako je osobno kao naftaš doživio informaciju da je nafta u SAD-u pala ispod nule te je li ikad u životu pomislio da bi se to moglo dogoditi, i je li možda u naftaškim krugovima zavladala panika, Fasimon kaže da je naftna industrija jedna od najranjivijih na svijetu te da su uvijek spremni na promjene. 

- Iako je ova kriza vjerojatno neusporediva s ijednom do sada i iako negativna cijena nafte nije najbolja vijest koju kao predsjednik uprave naftne kompanije želite čuti, ne bih rekao da je zavladala panika u Ini. Kao što sam rekao, u kriznom smo modelu rada, poduzeli smo niz mjera kojima  je cilj očuvanje novčanog toka, a radimo na način da smo trenutno fokusirani na sve one aktivnosti koje su kritične za održivost i očuvanje kontinuiteta poslovanja, dok su trenutno druge aktivnosti ili reducirane ili odgođene. Uzmite u obzir da je INA kroz više od 50 godina, doživjela i preživjela više kriznih situacija, a samo ove godine bili smo izloženi od sredine veljače najprije kibernetičkom napadu, pa utjecaju COVID-19  i sad ekonomskoj krizi.  Nije jednostavno, ali sa svim mjerama koje provodimo, vjerujem da ćemo i uspješno prebroditi sve izazove - kaže Fasimon. 

Manje će nafte crpiti

Unatoč dogovoru koji su postigle članice OPEC+ o dnevnoj količini proizvodnje (odnosno smanjivanju proizvodnje op.a.), i unatoč tome što i mjere vezane uz pandemiju polako popuštaju, Fasimon ne očekuje nagle promjene u cijenama nafte, s obzirom na ponudu koja je iznimno velika i potražnju koja se sporo oporavlja. Sa stabilizacijom tržišta krenut će i oporavak, smatra naš sugovornik, ali ne treba očekivati da će se efekti osjetiti prije druge polovice godine pod uvjetom da ne bude novog vala pandemije. - Izgledno je da će posljedice krize još dugo ostati s nama – ljudi će manje putovati, a neke mjere će i dalje biti na snazi - odgovara. 

Ističe kako bi volio biti optimističan i reći da do novog vala neće doći, ali to sad nitko ne može sa sigurnošću znati. 

- I zato je važno da kompaniju pripremimo na to tako da stvorimo što je bolje temelje za nastavak poslovanja u otežanim uvjetima. Već sad provodimo operativne i financijske mjere u kompaniji koje osiguravaju stabilnost poslovanja za vrijeme krize te smo se prilagodili novim radnim procesima. Ne postoje uhodana pravila ni obrasci kojima bismo se mogli voditi, kako u naftnoj industriji tako ni u ostalima. U svakom slučaju, vjerujem da nas nakon ovoga čeka neki novi svijet i nova normalnost kojoj ćemo se morati prilagoditi - ističe čelnik Ine. 

Dogovor članica OPEC+ da smanje proizvodnju nafte i tako stabiliziraju tržište, ne znači nužno da su one jednostavno pozatvarale bušotine. U naftnoj industriji postoje propisane i uhodane procedure kako se postupa s bušotinama koje su iscrpljene ili iz kojih više ne izvlače naftu, procedure imaju najviše sigurnosne standarde, ali taj proces nije jednostavan, niti je jeftin te nosi određene rizike.

- Ako se pokrene proces zatvaranja bušotina, postoji i rizik da se one više neće moći osposobiti za novu proizvodnju, ovisno o geološkim značajkama ležišta gdje su bušotine -  otkriva Fasimon. Kaže, teško je procijeniti koliko je u svijetu "viška" nafte zato što pojedine kompanije kao poslovnu tajnu drže točne količine proizvodnje i kapacitete spremišta.

Bez viška nafte u Hrvatskoj

- U Hrvatskoj nemamo višak nafte jer domaća proizvodnja pokriva oko 20 % naših potreba. Ovdje je tek upitna cijena nafte, naime niska cijena jednostavno neke bušotine čini neisplativima, a nitko ne želi proizvoditi nešto na čemu će gubiti novac - odgovara Fasimon. A niska cijena nafte i šokantan pad potražnje imali su značajnog utjecaja na poslovanje INA Grupe u prva tri mjeseca ove godine, a posebno krajem tromjesečja. Zbog svega toga, Ina je poslovala s negativnim rezultatima.

- Prvi put u povijesti izvještavanja, EBITDA Ine je negativna (a to je dobit prije kamata, poreza i amortizacije op.a) , a očekuje se da će se takav trend nastaviti i u ovom tromjesečju. Međutim, s obzirom na neizvjesnu budućnost u pogledu novog vala pandemije, teško je u ovom trenutku bilo što sa sigurnošću prognozirati. Gubitak je gubitak, ali možemo učiniti da on bude manji. Zato provodimo niz mjera koji za cilj imaju stvaranje uvjeta za održivo poslovanje kako bi iz krize izašli još jači - kaže Fasimon. Na pitanje hoće li u okviru racionalizacije poslovanja biti otpuštanja radnika, odgovara da sve što rade čine transparentno i u dijalogu sa socijalnim partnerima.

- Promjenama kolektivnog ugovora promijenila su se određena materijalna prava, a s obzirom da se  obujam posla u gotovo svim segmentima smanjio, uveli smo privremeno i različite modalitete rada. Mjere koje provodimo danas usmjerene su na očuvanje što je moguće većeg broja radnih mjesta. S obzirom na situaciju, neka planirana kapitalna ulaganja prilagodit će se sve do kraja ekonomskog zastoja. Svi strateški važni projekti za kompaniju nastavit će se, uključujući program INA R&M Novi smjer 2023. Ostali projekti i aktivnosti koje je „lijepo imati“ će, nažalost, biti odgođeni za neke bolje dane. Prioritet je trenutno osigurati stabilno poslovanje kompanije - kaže prvi čovjek Ine.

Nastavlja, da ako se pravovremeno reagira i pripremi za krizne situacije, onda se mogu podnijeti i udari poput ovog. Ali, za Fasimona krize su i prilika. 

- Pogledajte Ininu kompaniju Maziva  – kolege su u samo nekoliko dana uspjeli proizvesti deficitaran proizvod na tržištu Dezinol – dezinficijens za površine te upravo rade na daljnjem širenju tog asortimana. Dodatno, od veljače, pa i sada, usprkos svim krizama koje su nas zadesile, niti u jednom trenutku nije bila upitna opskrba tržišta ili usluga našim kupcima - kaže naš sugovornik. 

Sándor Fasimon otvorio je i pitanje medija te oglašavanja koja su pala u krizi. 
- Kao velika kompanija shvaćamo sve prednosti koje nam pružaju mediji u komunikaciji prema kupcima, a to nam je jedan od prioriteta u poslovanju – zadovoljan i uslužen kupac. U svakom slučaju korist ćemo sve alate koji su nam na raspolaganju kako bi se približili kupcu u skladu s potrebama na tržištu. U ovakvim situacijama važno je održati vidljivost brenda. Mi smo pazili da u komunikaciji osvijestimo ljude o važnosti pridržavanja preventivnih mjera i smatramo da je to bio ispravan put i u ovoj pandemijskoj krizi. Komunikacija s kupcima je bitna u svako doba, pa i u doba krize, te ona mora biti prilagođena okolnostima koje vladaju na tržištu. Osluškujemo potrebe naših kupaca, ali i društva u cjelini, zato smo pokrenuli kampanju #INAbrineovama u sklopu koje smo provodili i akciju besplatne kave na odabranim maloprodajnim mjestima za naše heroje, zdravstvene, policijske i vatrogasne djelatnike. Također, donirali smo 1,5 milijuna kuna zdravstvenim ustanovama za borbu protiv koronavirusa i posljedice potresa u Zagrebu, kao i dio proizvoda INA Dezinol Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske i četiri zagrebačka Doma za starije osobe koji imaju najveći broj korisnika – Sveti Josip, Trešnjevka, Medveščak i Maksimir. INA svoju komunikaciju najvećim dijelom usmjerava na tržišta na kojima posluje, a to su prije svega Hrvatska, a onda i Bosna i Hercegovina. Vjerujem da suradnjom s lokalnim medijima ujedno doprinosimo i očuvanju radnih mjesta i medijske industrije u našoj zajednici - završava Fasimon. 
Idi na 24sata

Komentari 33

  • škver 16.05.2020.

    I koju ste cijenu podigli. Ja sam u ljekarni Joker,Split ,kupio pola litre za 20 kn.

  • 16.05.2020.

    Bravo za Mađare. Krasni su im PROMO članci. Uvijek kad ih vidim sjetim se Linića, Jurčića, Sanadera, Kosorice, Joze, nekih šefova braniteljskih udruga i velikih meštara gospodarstva i koaliranja. Ovakve lijepe slike u promo člancima zajednički su uspjeh njih i Mađara. Mađarski interes i osobni interesi Hrvata daju rezultate. Pogledajte naš rafineriju u srcu lijepe naše. Sve pet.

  • 16.05.2020.

    manja potraznja, cijene barela nikad nize a cijene goriva kod nas rastu 😂😂😂😂 i dok se vrati barel na cijenu na kojoj je bio prije ove krize eto nama cijene goriva od 15 kn

Komentiraj...
Vidi sve komentare