Čim se jastrebica Špela pojavila u parku na zagrebačkim Gredicama, sve su vrane počele glasno graktati. Dovoljno je bilo da je zapaze u blizini drveća kako bi se njih tucet vinulo u zrak uznemireno kružeći iznad nas.
POGLEDAJTE VIDEO:
Špela je stara desetak godina i vrlo je iskusna.
- To je vrsta Harrisov jastreb, nama je sokolarima za ovu vrstu posla interesantna jer živi u jatima pa ima visoku socijalnu inteligenciju. Harrisov jastreb možda nije brz poput sokola ili europskog jastreba, ali mnogo bolje surađuje sa sokolarom i psom - kaže nam Vitold Košir, jedan od četiri sokolara koje je angažirao Grad Zagreb u sklopu programa biološke zaštite pticama grabljivicama. Sve počiva na povjerenju.
- Ja moram vjerovati njoj da će se vratiti kad odleti, a ona vjeruje meni da će biti nagrađena i zaštićena do sljedećeg leta. Mora znati da sve ove radnje koje, zapravo, za jednu divlju životinju, nisu imanentne, a to je da dolazi na ruku, da se vozi u automobilu u nekakvoj tamnoj kutiji, je dovode do toga da slobodno leti i da se onda može veseliti i uživati u onome za što je stvorena - govori nam Košir koji se sokolarstvom bavi već 40 godina.
Ovaj tip sokolarstva, biološka zaštita pticama grabljivicama, počeo se provoditi na aerodromima u doba 2. svjetskog rata za rastjerivanje drugih ptica kako one ne bi predstavljale opasnost za zrakoplove. Zagreb je jedan od nekoliko gradova u Hrvatskoj koji je prepoznao vrijednost sokolarstva u smislu biološke zaštite.
- Riječ je o neinvazivnoj i prirodnoj metodi kojom se vrane s gradskih javnih površina pokušava usmjeriti prema područjima gdje njihova prisutnost neće smetati ljudima i gdje ljudi neće predstavljati opasnost za njihove poletarce - pojašnjava nam Ivan Madi, stručna osoba za provedbu Programa zaštite divljači Grada Zagreba iz Zoološkog vrta Grada Zagreba.
Jedno od takvih gnjezdilišta koje pokušavaju oformiti, nalazi se na Jarunu. Tamo su postavili tri hranilišta s ptičjom hranom koja bi trebala privući ptice, a planiraju postaviti i lovke za ptice, kako bi neke od njih označili i stavili im GPS uređaje za praćenje njihova kretanja. Svaki sokolar ima svoj revir, a mi smo pratili Košira i Madija dok su obilazili područje oko Studentskog doma Stjepan Radić, Jarun, Srednjake...
Siva vrana i vrana gačac naseljavaju se i gnijezde u gradovima jer u okolini imaju mnogo hrane, nemaju prirodnih neprijatelja, a visoko drveće pruža im zaštitu i, u ovo doba godine, mjesto za gniježđenje. Kad im broj, zbog ovih idealnih uvjeta, previše poraste, počnu smetati građanima. Zbog toga je, kao jedna od mjera kontrole populacije vrana, angažirana sokolarska služba.
Lokacije na kojima je populacija vrana velika ili dolazi do njihovog napada na ljude, pojašnjava Madi, sokolari obilaze tijekom cijele godine. Sad je vrijeme kad vrane intenzivno sjede na gnijezdima te u ovom periodu sokolari mogu proći područjem s pticom na ruci. Svakako žele izbjeći da se ptica grabljivica zaleti u gnijezdo jer u njemu već može biti izleglih ptića.
Uložen trud već pokazuje rezultate. Primijetili su da je vrana u ovom dijelu grada manje dok su se više počele skupljati kod hranilišta na Jarunu gdje čak ima i gnijezda.
Ove godine pokušat će oformiti gnjezdilište i na Borongaju pored Sveučilišnog kampusa. Tamo postoji jedan veliki komad šume gdje će probati napraviti par hranilišta kako bi pokušali vrane s Ravnica, Maksimira, Dubrave usmjeriti prema tom dijelu.
- Poletarac ne uspije uvijek poletjeti od prve, pa ako padne na šumsko tlo, nitko ga neće smetati, a roditelji će ga moći hraniti u miru na tlu sve dok ne uspije poletjeti. Vrane vide ljude kao predatore i kad se čovjek približi nekom poletarcu, misle da će ga napasti. Vrana se zapravo zaštitnički brine o svojem mladuncu. To je proces koji će sigurno trajati nekoliko godina dok se vrane ne naviknu da im je tamo bolje područje - kaže Madi.
Treba potaknuti i građane, nastavlja, da adekvatno i savjesno odlažu smeće i ostali otpad koji vranama može služiti kao hrana, zatvaraju kontejnere i kante te okoliš oko zgrada i kuća održavaju čistim. Iz tih je razloga Grad Zagreb krenuo sa zamjenama starih kanti za smeće na javnim površinama novima koje na sebi imaju klapne kako se vrane ne bi mogle uvući u njih tražeći hranu.
Također, Madi apelira na građane da ne hrane ptice na javnim površinama na podu. Osim vrana time mogu privući i razne glodavce poput miševa i štakora. Ako žele hraniti ptice, odgovarajuću im hranu trebaju staviti u viseće hranilice.