Nakon dramatičnog upozorenja Ministarstva poljoprivrede o širenju nametnika hrastove mrežaste stjenice, upitali smo Hrvatske šume na koji način taj nametnik napada ljude, zašto ga se ne može iskorijeniti pesticidima i gdje se sve po Hrvatskoj proširio. Odgovore iz Hrvatskih šuma prenosimo u cijelosti:

  1. Hrastova mrežasta stjenica ne proganja ljude kao komarac, no u području veće namnoženosti svakako može sletjeti na njih. Kao i sve stjenice hrastova mrežasta stjenica ima usni ustroj za bodenje i sisanje. Često ljudi i ne osjete trenutak uboda nego kasnije simptome koji se očituju u crvenilu i otoku mjesta uboda. Analizom probavnog sustava stjenica dokazana je prisutnost ljudske krvi u probavilu ovog kukca iako je riječ o vrsti koja se hrani biljnim sokovima. Posljedice uboda vidljive su nekoliko tjedana nakon uboda. Dugi rukavi i hlače te pokrivala za glavu svakako su dobra zaštita za ljude, iako ne stopostotna.

2.  S obzirom na zakonska ograničenja EU i FSC certificiranost u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., nije moguće koristiti sredstva koja bi mogla učinkovito suzbiti hrastovu mrežastu stjenicu (aktivne tvari deltametrin, alfa-cipermetrin). Trenutno Hrvatske šume ne posjeduju niti jedno učinkovito sredstvo za suzbijanje ovog štetnog organizma. Važno je napomenuti da se navedene djelatne tvari nalaze na popisu sredstava koje je dopušteno koristiti i koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji kao sredstva za zaštitu bilja (voćarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo itd.)

3.   Područje zahvaćeno ovim štetnikom se prostire u hrastovim šumama od istočne granice Republike Hrvatske do Karlovca pravcem Vinkovci -S. Brod –Novska-Zagreb-Karlovac i na sjever pravcem Vinkovci-Đakovo-Osijek-Valpovo-Našice- Koprivnica. Hrastova mrežasta stjenica zaključno s prosincem 2016. godine nije pronađena u hrastovim šumama Istre i Kvarnera.