Premijer je nakon sjednice Ekonomskog vijeća rekao kako se 2. mirovinski stup sve više pokazuje kao promašaj. Prema jednom od prijedloga, novac iz 2. stupa mogao bi se prebaciti u 1., no građani mogu i zadržati novac u 2. stupu. Tada im država ne jamči sigurnost. U fondovima, prema riječima Davorka Vidovića (SDP), ima oko 25 milijardi kuna. Iz udruženja mirovinskih fondova smatraju kako opcija povratka iz 2. u 1. stup nosi sa sobom niz tehničkih problema koji mogu dovesti do raspada tržišta kapitala. S time se slaže i ekonomski analitičar Branimir Lokin, koji smatra da bi se ovom reformom dio novca maknuo s tržišta burze i tako ga ugrozio. Damir Novotny, ekonomski stručnjak, misli da novi prijedlog Vlade nije dobar.
- Kroz šest godina postojanja, otkako je uveden 2. stup, mirovine su rasle - objasnio je Novotny situaciju s fondovima.
No, novac iz 2. mirovinskog stupa građanin ne može izvući vani, već ga može prebaciti ako to želi u 1. stup. Sva sredstva koristiti će se za obračun mirovina na kraju radnog staža. Oni koji se odluče prebaciti sredstva  iz 2. u 1. stup morat će potpisati suglasnost. Sav dosadašnji prikupljen novac građani mogu kontrolirati u fondu koji su izabrali, a osiguranik u svakom trenutku može promijeniti obavezni fond.


PRVI MIROVINSKI STUP - Plaćaju ga svi zaposleni građani bez obzira na starosnu dob. Poslodavci su dužni svaki mjesec od bruto plaće zaposlenika 15 posto izdvojiti za prvi stup. Taj se novac uplaćuje u državni proračun.

DRUGI MIROVINSKI STUP - Od 2002. drugi mirovinski stup obvezan je za sve zaposlene mlađe od 45 godina i za sve novozaposlene. Poslodavci za drugi stup moraju uplatiti 5 posto bruto dohotka. Novac se do mirovine ne dira

TREĆI MIROVINSKI STUP - Namijenjen je onima koji žele osigurati veću mirovinu. Radi se o dobrovoljnom osiguranju, a mogu ga uplaćivati nezaposleni ili oni koji su prijavljeni na minimalac, a u stvarnosti zarađuju mnogo više.