Ustavni sud ukinuo je pojedine odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, ocijenivši kako je nadležni ministar zdravstva, propisujući odredbe koje nisu u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, izašao izvan okvira tog zakona, zbog čega sporni članci prestaju važiti 31. prosinca ove godine.

Ustavni sud odluku je donio objedinivši više prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pravilnika, koji su se odnosili na pravilnik i njegove izmjene i dopune u razdoblju od 2011. do 2017. godine. U tom razdoblju na čelu Ministarstva zdravstva izmijenilo se pet ministara.

Ministar ne može propisivati sadržaj ugovora

Ustavni sud zaključio je kako ministru zdravstva, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, nije izrijekom dana mogućnost da pravilnikom propiše obvezu sklapanja i sadržaja ugovora o međusobnim pravima i obvezama zdravstvene ustanove i specijalizanta kao uvjet za odobravanje specijalizacije, kao ni da pravilnikom utvrdi troškove specijalizacije pa su zbog toga ukinuti članci pravilnika koji to određuje.

Također, ministar zdravstva izašao je iz okvira zakona propisujući i obvezu u Pravilniku kojim se utvrđuje obveza zdravstvene ustanove da specijalizantu ponudi izmijenjene ugovore o međusobnim pravima i obvezama, odnosno tzv. anekse ugovoru.

Ovlasti ministra, ističe Ustavni sud, ograničene su prema zakonu na utvrđivanje grana specijalizacija, uvjeta koje doktori moraju ispuniti za specijalističko usavršavanje, utvrđivanje trajanja i programa specijalizacija, mjerila za prijam specijalizanata i način polaganja ispita, kao i određivanje ovlaštenih zdravstvenih ustanova za provođenje specijalističkog staža.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je Hini kako poštuje odluku Ustavnog suda te da će sporne odredbe, zbog kojih su ukinuti članci Pravilnika, biti unesene u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji treba biti donesen do kraja godine, kako bi sadašnji Pravilnik iz siječnja ostao na snazi.

Glavni prijepor - visina odšteta

Problem uređenja sustava specijalizacija postoji već niz godina, a jedan od glavnih prijepora su visine odšteta koje moraju platiti liječnici nakon specijalizacije u slučaju ranijeg raskida ugovora s ustanovom koja im je financirala specijalističko usavršavanja, koje su znale iznositi i više od milijuna kuna.

Prema važećem Pravilniku, liječnici su se obvezni vratiti nakon završene specijalizacije i odraditi godine provedene na specijalizaciji u zdravstvenoj  ustanovi koja im financira specijalističko usavršavanje. U slučaju ranijeg raskida ugovora o radu, bolnica ili dom zdravlja u koju liječnik prelazi plaća odštetu ustanovi iz koje prelazi u maksimalnom iznosu odštete od 30.000 eura. Liječnik tu odštetu pak podmiruje sam ako odlazi raditi u privatnu ustanovu ili u inozemstvo.

Novi je Pravilnik zamijenio onaj iz srpnja 2016. godine, iz vremena ministra Daria Nakića, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji, te da za to plate minimalnu odštetu.

Bolnice su zbog toga trebale potpisati anekse ugovorima s liječnicima na specijalizacijama, što je veliki dio ravnatelja odbio, pa su brojni specijalizanti podigli tužbe protiv bolnica. Pobunile su se i županije zbog mogućeg odljeva liječnika iz manjih bolnica i velikih troškova koje bi u tom slučaju imale zdravstvene ustanove u njihovu vlasništvu.

Primjena pravilnika izazvala je sukob između Hrvatske liječnike komore (HLK) i Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), čiji čelnici svaki na svoj način pozdravljaju odluku Ustavnog suda.   

U UPUZ-u ističu kako je Odlukom Ustavnog suda ukinuta retroaktivna primjena pojedinih odredaba Pravilnika kojima se nalaže ravnateljima zdravstvenih ustanova potpisivanje štetnih aneksa Ugovora.

Jurković: Ravnatelji bili izloženi linču

"Navedene odredbe nalagale su ravnateljima potpisivanje aneksa već potpisanih ugovora, te korigiranje uvjeta specijalističkog usavršavanja njihovih djelatnika na bitno nepovoljniji način za zdravstvenu ustanovu. UPUZ je tvrdio da se takve odrednice ne mogu regulirati Pravilnikom, te da ravnatelji zdravstvenih ustanova nemaju ovlasti za potpisivanje takvih izrazito štetnih aneksa ugovora za zdravstvene ustanove", navodi direktor UPUZ-a Dražen Jurković, čija je udruga bila jedan od podnositelja prijedloga Ustavnom sudu.

Zbog toga je UPUZ bio izvrgnut medijskom linču pojedinih strukovnih udruga, a protiv nekih ravnatelja, kao i protiv direktora Udruge pokrenuti su protuzakoniti disciplinski postupci, kaže Jurković.

Dodaje kako su "pojedini čimbenici hrvatskog zdravstvenog sustava slavodobitno protuustavni Pravilnik nazivali 'krajem zdravstvenog robovlasništva', poticali pobunu među mladim liječnicima i stvarali animozitet između djelatnika i uprava zdravstvenih institucija". Te su radnje "imale više politički karakter, nego suštinski i odgovorni pristup zdravstvenom sustavu".

"To je unijelo cijeli niz problema u sustavu i unijelo konfuziju. Imamo veliki broj sudskih procesa između specijalizanata i zdravstvenih ustanova koji ne znamo do kad će trajati, a ogromna materijalna šteta je napravljena. Neki su ravnatelji potpisivali anekse i pitanje je što će sada biti s tim - izložili su se riziku da netko protiv njih podnese i kaznenu prijavu za potpisivanje štetnih ugovora temeljem protuustavnog podzakonskog akta", kazao je Hini direktor UPUZ-a

Goluža: Sud potvrdio da se radi o nezakonitim ugovorima

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža smatra kako odluka Ustavnog suda potvrđuje njihove tvrdnje da se radi o nezakonitim i neodrživim ugovorima bez pravnog utemeljenja.

"Za razliku od drugih 'relevantnih' institucija, jedini smo sustavno ukazivali na nedorečenosti Pravilnika iz kojeg su proizlazili sporni ugovori kojima su mladi liječnici dovedeni u iznimno nepovoljan položaj u odnosu na njihova poslodavca. Držimo da je rješenje ovog kroničnog problema žurno donošenje zakonskog okvira, usuglašenog između liječnika i Ministarstva zdravstva, koji će cjelovito riješiti radno pravni status svih liječnika u obavljanju liječničke djelatnost, uključujući i specijalizante", izjavio je Hini predsjednik HLK-a Trpimir Goluža.

Takvo rješenje predlažemo već godinama no niti jedna zdravstvena administracija nije ozbiljno shvaćala problem specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Prije godinu i pol ponudili smo kompletni koncept specijalističkog usavršavanja doktora medicine koji je struka jasno i otvoreno podržala, ustvrdio je Goluža.

Ističe kako je Ustavni sud ukinuo sve odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koje su na bilo koji način definirale ovlast ministru da propisuje obveze sklapanja ugovora o međusobnim pravima i obvezama specijalizanta i matične zdravstvene ustanove, a ne samo članka na temelju kojeg su ravnatelji bili obavezni potpisati anekse ugovora o specijalizaciji.

"Nadamo se da će sad, kad je Ustavni sud donio predmetnu odluku, Ministarstvo pronaći snagu i volju da se konačno nađe kvalitetno, cjelovito i održivo rješenje za specijalističko usavršavanje doktora medicine", kaže Goluža.