Na tržnici Trešnjevka u Zagrebu vidjela sam kako dovezu voće ili rajčice u posudicama u foliji. Raspakiraju ih, uklone loše plodove i preslože ili istresu na klupu. Smiju li to raditi i tko nadzire je li ta hrana ispravna, pitala je čitateljica.

Dodala je kako je ovih dana vidjela da tako raspakiravaju jagode, a prošlog ljeta marelice, rajčice...

- Jagode ili marelice u pakiranju bile su napola trule. Kako je trulo i ‘zdravo’ bilo zajedno, pitanje je koliko je to sigurno za prehranu i smije li se prodavati - dodala je.

- Voće i povrće se stavlja na tržište u zapakiranom i nezapakiranom obliku, a mora udovoljavati propisanim tržišnim standardima. Trgovac koji ih nudi na prodaju može odstraniti proizvode koji ne udovoljavaju standardima, bez obzira radi li se o zapakiranim ili nezapakiranim proizvodima, a jednako tako odlučuje na koji će način te proizvode staviti na tržište - odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Četiri institucije nadziru hranu

Poljoprivredna inspekcija nadležna je za nadzor svježeg voća i povrća, Carinska uprava nadzire nedozvoljenu trgovinu, a Porezna provjerava izdavanje računa. Kontrola zdravstvene ispravnosti hrane u maloprodaji, pa tako i na tržnicama, u nadležnosti je sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva.

- Na tržište se ne smije stavljati hrana koja je štetna za zdravlje ili neprikladna za prehranu ljudi. Hrana koja je zagađena vanjskim uzročnicima, na primjer insektima, koja je trula ili se raspada ne smije se prodavati. No hrana koja je izgubila neka senzorska svojstva i smanjene je kvalitete, mekših plodova, ali ne trula ili pljesniva, neznatno promijenjene boje i slično može se i dalje prodavati, a trgovac ju može nuditi po sniženoj cijeni - pojasnili su iz Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva.

Novi zakon nije ni trebao

Po sniženoj cijeni mogu se prodavati i prehrambeni proizvodi kojima istječe rok trajanja. Štoviše, cijena u takvim slučajevima može biti i niža od nabavne, iako to Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe ne dopušta.

- I prije donošenja ovog Zakona, prodaja ispod nabavne cijene bila zabranjena Zakonom o trgovini iz 2014. Sad će biti striktnije praćena - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Najočitiji primjer dampinške prodaje bilo je mlijeko koje je u našim prodavaonicama stajalo manje od tri kune, iako je zemljama iz kojih se uvozilo veća bila i otkupna cijena, a kamoli veleprodajna. To je uništilo i brojne hrvatske mljekare. Zbog

Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi više ne može biti litre trajnog mlijeka za 2,89 kuna pa on utječe i na potrošače, iako treba srediti odnose trgovaca i proizvođača. Da se prodaja po cijeni ispod nabavne zabranjivala i prije, a mogla se, ni broj proizvođača mlijeka ne bi s 40.000 spao na 6000.