U životu svake kompanije, svaka je godina novi ispit zrelosti. Kako ostati na vrhu, kako ostati lider u proizvodnji i trgovini? Mi smo svoj ispit položili.
Napisao je to ponosno Ivica Todorić kao zaključak 2015. godine. Godine u kojoj se krije uzrok današnjeg poslovnog kraha.
POGLEDAJTE VELIKI VIDEO SPECIJAL:
Agrokoru je to bila prva godina s Mercatorom, slovenskim trgovačkim lancem koji je trebao biti kruna karijere poslovnog uspjeha Ivice Todorića. Postao je najveći trgovac u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.
Uspio je to na način koji mu dotad nije stvarao probleme - konstantnim zaduživanjem.
Za novac za Mercator Todorić je založio svoju najvredniju privatnu imovinu - dionice u Agrokoru. Kredit od 485 milijuna eura sad je narastao na 538 milijuna eura, a trebat će ga vratiti za godinu dana. Mercator je bio samo posljednji primjer.
Todorić se zaduživao po kamatama i od 10 posto ili više kako bi se mogao širiti. Kupovao je druge tvrtke, pokretao nove biznise, ulagao u strojeve i proizvodnju u Slavoniji i Baranji...
Vjerojatno se od Todorića brže zaduživala samo hrvatska država. Podaci pokazuju da je Agrokor sa svojim tvrtkama prije sedam godina dugovao tek 18,54 milijarde kuna. A onda je dug počeo rapidno rasti. Svake godine je otišao gore po dvije, tri milijarde kuna, da bi naglo skočio 2014. godine zbog kupnje Mercatora došao do 43 milijarde kuna. U rujnu prošle godine, za kada postoje posljednji podaci, ukupni dug je bio 45,2 milijarde kuna.
Nevjerojatni su i teško zamislivi iznosi, ali recimo da je to trećina proračuna ili bi od tog novca bilo dvije godine za plaće svih državnih i javnih službenika kojih je u državi oko 250.000.
Vidljivo je da je od 2014. godine narastao dug bankama i međunarodnom investitorima. Ali čitavo vrijeme raste i dug dobavljačima, a to znači da su oni de facto kreditirali Agrokor jer im se nije plaćalo na vrijeme.
Todorić se zaduživao nepovoljno, a čuveni je primjer da je konkurent Lidl u Njemačkoj imao kamatu od jedan posto te se onda s tim novce širio u Hrvatsku.
Prije dvije i pol godine ruska Sberbanka ponudila je ruku spasa - kredite uz kamate od 5,5 posto.
- Sve što Agrokorove tvrtke zarade, troše na otplatu kamata - napisala je agencija Moody’s.
U strahu da više neće moći vraćati kredite, investitori su počeli rasprodavati obveznice i nisu mu htjeli dati svježi novac. Ruske banke Sberbank i VTB sad vode glavnu riječ i postaju novi gazda Agrokora. One drže 1,4 milijarde eura duga.
Todorić je založio svoju imovinu, ali ne i Kulmerove dvore na obroncima Medvednice. Oni su bili pod hipotekama koje su očišćene. Nije poznato koliko obitelj ima novca na računima. Sve to, zajedno s umjetninama i pokretninama, ostaje u vlasništvu obitelji, kako god Agrokorova poslovna priča na kraju završila.
Roglić nikom ne oprašta dugove
Branko Roglić, još jedna poduzetnička barakuda, prvi je pokrenuo proces prisilne naplate duga od Agrokora.
Roglić je u razgovoru za 24sata rekao da nije znao za proces prisilne naplate jer je bio na putu, ali se s njim slaže. Budući da je istog dana Božo Petrov kazneno prijavio Ivicu Todorića, u javnosti se pojavila i hipoteza prema kojoj je riječ o usklađenoj akciji Mosta i Roglića, čiji je cilj izbacivanje Todorića iz igre i resetiranje Agrokora prema Mostovu scenariju. Roglić je bio financijaš Mosta, no poznat je i kao čovjek koji nema previše volje čekati milost bilo kojeg lanca kojemu je isporučio neku robu. Ako ona nije plaćena u predviđenom terminu, Roglić - odnosno Orbico - pokreću prisilnu naplatu. On to može jer je velik, moćan i likvidan, pa se ne da ucjenjivati. Drugo, Roglić je još prije nekoliko godina otvoreno upozoravao na to da se Agrokor razvio preko svake održive mjere, a prije nekoliko mjeseci povukao je robu s njihovih polica.