Broj hitnih izdvajanja djece iz rizičnih obitelji posljednjih se mjeseci, osobito nakon tragičnog slučaja u Novoj Gradiški, intenzivirao, a udomitelja jednostavno nema dovoljno. Zbog toga je pritisak na domove za djecu strašno porastao, a njihovi kapaciteti već su neko vrijeme popunjeni. Takva je situacija i u Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj ulici, koji, nažalost, dolazi u situaciju da mora odbiti i neka hitna izdvajanja.

- Više mjeseci je ista situacija, centri mnogo više izdvajaju djecu iz obitelji. A kako smo jedna od rijetkih ustanova koje imaju na smještaju one najmlađe, djecu od rođenja do sedam godina, uglavnom zovu nas. I sad ih je 87, a naš kapacitet je 60. Tih 60 djece raspoređeno je u 11 skupina i za njih imamo dovoljno zaposlenih. Moram reći da nam je ministarstvo, upravo zbog tog povećanog opsega posla, u prošloj godini dopustilo četiri nova zapošljavanja na određeno. To nam je zaista pomoglo, no mislim da bi u budućnosti trebalo otvoriti još neke punktove - kazala nam je ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava.

RADE TO VEĆ 30 GODINA Bračni par iz Međimurja udomio preko 100 djece: 'Vratili smo im djetinjstvo, to se srcem radi'

Cilj im je pozvati ljude, sve zainteresirane obitelji, da se bave udomiteljstvom jer dom kao institucija ne bi smio biti mjesto za dugotrajni boravak djeteta, usprkos dobrim uvjetima koje pruža.

- Najbolja formula bila bi da dijete nakon izdvajanja dolazi k nama, ili u sličnu odgovarajuću instituciju, da ga opserviramo, kako bismo utvrdili njegove potrebe, i da im se zatim što prije nađe odgovarajuća udomiteljska obitelj. Tih udomitelja nema dovoljno u našoj županiji, vjerujem da je slična situacija i u drugim županijama, ali u našoj ih zaista nedostaje - kaže Ćurković Kelava.

Planove poremetili korona i potres

Dodaje da bi ovih dana izmjene Zakona o udomiteljstvu, kojima se poboljšavaju uvjeti za udomitelje, trebale ići u drugo čitanje u Saboru. Tako udomitelj koji trenutno zbrinjava maksimalno troje djece za svoj rad prima naknadu od 2500 kuna mjesečno, a prema novim izmjenama taj bi iznos bio oko 4000 kuna. Povećava se i opskrbnina za 30-ak posto.

- Definitivno što se tiče nas kao Dječjeg doma, imat će osigurane usluge pomaganja i savjetovanja, kao što su psihološka podrška ako dođu u probleme, da djecu mogu dovoditi na usluge rane intervencije. Ta rana intervencija često je potrebna djeci koja dolaze iz rizičnih obitelji. Recimo, udomitelji preuzmu dijete, a onda se pokaže da je neurorizično ili treba fizioterapeuta, logopeda... Na rad s tim stručnjacima obično se dugo čeka, a mi im tu možemo pomoći. Svi zainteresirani za udomiteljstvo mogu se javiti i na naš mail dom-za-djecu-zagreb@zg.ht.hr te se i tim putem informirati ako imaju bilo kakvih nedoumica ili nejasnoća - ističe naša sugovornica.

Podsjeća da su nedavno prezentirali rezultate trogodišnjeg projekta Europskog socijalnog fonda, u kojemu je jedan od glavnih ciljeva bio upravo širenje udomiteljske mreže.

- Unatoč nepovoljnim uvjetima pandemije i potresa, uspjeli smo regrutirati deset novih udomiteljskih obitelji. Planove su nam uvelike poremetili korona i potres, što se tiče okupljanja. U zadnjih nekoliko mjeseci obratili smo se župnim uredima i uspjeli smo tako zainteresirati još neke obitelji da se odluče postati udomitelji. Svakako ćemo s aktivnostima na tom planu nastaviti - pojašnjava Ćurković Kelava.

EMOTIVNE ISPOVIJESTI Dvije mame i dva tate? 'Bolje nam je to nego da smo u domu'

Kad je riječ o posvajanjima, našoj sugovornici čini se kako su se neke stvari ipak ubrzale.

- Nismo još izradili točnu statistiku, ali u prošloj godini bilo je 20-ak posvojenja, što je ipak neki napredak. Sjećam se da smo jedne godine imali samo jedno posvojenje. Nama nikad nisu bili problematični zakoni nego njihova provedba, pravodobno postupanje... Sudovi jako kasne, negdje postupci traju i po nekoliko godina. Uzmimo za primjer dijete koje je kod nas od rođenja, a sad ima dvije godine. To je dijete moglo biti u nekoj obitelji i sa šest mjeseci, zaista se puno kasni. Mi imamo zaista stručno osoblje koje se maksimalno trudi, ali mi ne možemo imitirati obitelj niti možemo djetetu pružiti onaj dio vrlo važan za djetetov razvoj, da razvija privrženost određenim osobama, da osjeti toplinu i ljubav koju pruža obitelj - govori Ćurković Kelava.

Smatra da bi se više trebalo raditi i s biološkim roditeljima na terenu i, gdje je to moguće, pomoći obitelji da funkcionira.

- Mi kao dom u prošloj smo godini primili 120 male djece, većina od njih bila su hitna izdvajanja, i to najviše onih do tri godine. Kad smo radili analizu kamo nam djeca odlaze, vidjeli smo da se njih oko 50 posto vraća vlastitim roditeljima - kaže Kelava.