Otočno povezivanje i unaprjeđenje života na otocima naziv je konferencije koju su organizirala 24sata u Zadru. Podijeljena je bila u dva panela, s temama “Infrastrukture povezivanje otoka: voda, promet i digitalna dostupnost” te “EU projekti za održivi razvoj otoka: školstvo, zdravstvo i kvaliteta života”. Zato je Zadar, grad koji ima bogat arhipelag s 18 nastanjenih otoka, bio idealno mjesto na kojem su raspravljali o budućnosti otočne zajednice.
Konferenciju su u prostorima agencije Zadra Nova pozdravnim govorima, nakon uvodne riječi glavnog urednika 24sata Ivana Buče, otvorili gradonačelnik Zadra Šime Erlić i župan Zadarske županije Josip Bilaver. Gradska vlast, kao i županijska, s partnerima su pokušali dati odgovore na pitanja što je dosad učinjeno kako bi se otočni standard približio onom na kopnu, a načelnici otočnih općina dali su svoj uvid u to što bi se moglo popraviti ili poboljšati u budućnosti.
Župan Zadarske županije Josip Bilaver
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić
Čulo se mnogo konstruktivnih prijedloga, ali i konstatacija da jedan od najvrednijih resursa treba sačuvati od prekomjernog utjecaja ljudi i turizma.
Na prvom panelu govorili su Robert Blažinović, predsjednik uprave Jadrolinije, Željko Knežević, ravnatelj Lučke uprave Zadar, Krešimir Ćosić, načelnik općine Pašman, Zoran Morović, načelnik općine Sali, te Denis Barić, predsjednik Udruge za razvitak hrvatskih otoka. Otoci su primarno uvijek izolirani, pa već i dolazak na njih uključuje brod kao prijevozno sredstvo, a najveći brodar, Jadrolinija, ima najviše linija koje svakodnevno povezuju putnike s udaljenim destinacijama. Jadrolinija ima najveću flotu brodova, koji prevoze 12 milijuna putnika godišnje, a glavni aduti su im trajekti.
- Prije svega smo pouzdan partner u povezivanju hrvatskih otoka, i to je naša misija, povezivati prije svega lokalno gospodarstvo i stanovništvo, tako da ostajemo linija života za naše sugrađane na otocima u njihovim svakodnevnim situacijama - kazao je Robert Blažinović, predsjednik uprave Jadrolinije.
Željko Knežević, ravnatelj Lučke uprave Zadar, govorio je o unapređenju infrastrukture luke Gaženica, koja je od vitalnog značaja za promet prema zadarskim otocima.
Robert Blažinović, predsjednik Uprave Jadrolinije, i Željko Knežević, ravnatelj Lučke uprave Zadar
Posjetiti otok ponekad je lijepo iskustvo, ali život na njemu nešto je sasvim drugo. Tekuće vode nemaju, pa ovise o vodospremama i kišnici. Svi se nadaju da će konačno i tekuća voda doprijeti do prekomorskih potrošača. Općinski načelnici s gradskom te županijskom vlasti tekuću vodu nazivaju megaprojektom.
- To željno iščekujemo jer znamo da vodu treba donijeti u dvije točke. Mi smo dva otoka, Dugi otok i Zverinac, koji nemamo vodu, a uzdamo se da će 2028. konačno prve kapi poteći u smjeru našeg otoka. Druga je točka da se to dogodi u smjeru mjesta Preko - kazao je Zoran Morović, načelnik općine Sali.
Zoran Morović, načelnik Općine Sali
- Govorimo o više od 240 kilometara nove vodovodne mreže, o čak 10 vodospremnika i 3 desalinizatora. Moramo izgraditi cjelokupnu mrežu od izvorišta na Zrmanji do Zadra, a onda prema otocima. Dakle, projekt će trajati nekoliko godina, pa će i financiranje biti podijeljeno u faze, a okosnicu svega činit će europska sredstva - kazao je ranije u svom govoru zadarski župan Josip Bilaver.
Dok je voda na čekanju, nisu turisti, pa maleni otočni sustavi ljeti imaju i deset puta više stanovnika nego zimi.
- Grade se nove vile, i to se nikom ne može zabraniti, no problem je čekanje lokacijskih i građevinskih dozvola, a općina Pašman može samo dati neke uvjete, primjerice da građevinske parcele mogu biti veće - kazao je Krešimir Ćosić, načelnik općine Pašman.
Krešimir Ćosić, načelnik Općine Pašman
Depopulacija otoka traje desetljećima, a najkonkretnije je mjere u borbi protiv toga napravila općina Sali, koja ima jednu od najvećih naknada za rođenje djeteta, u ovom slučaju otočanina, u državi.
- Za svako dijete predvidjeli smo 8000 eura, i među najvećima je u državi - kazao je Morović, koji je napomenuo da, osim autentičnosti i mira, Dugi otok ima najviše posla u sezoni, ali čine sve da ljude zadrže na njemu, a ne da odlaze.
Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, udruge za razvitak hrvatskih otoka, u svojim je izlaganjima na panelu podsjetio na sve poteškoće i probleme s kojima se suočavaju mještani svih naseljenih hrvatskih otoka od Istre do Dubrovnika.
Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora
Drugi panel imao je temu “EU projekti za održivi razvoj otoka: školstvo, zdravstveno i kvaliteta života”, a sudionici su bili Dragan Jelić, ravnatelj agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU), Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo iz Hrvatskih šuma, Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Zadarske županije, Jure Brižić, načelnik općine Preko, dr. Zvonko Mišlov, otočni liječnik s Ugljana, te Marino Radović, načelnik općine Vir. Svi sudionici složili su se s tim kako mjesta za napredak ima, ali kako se, unatoč telemedicini i brodicama za prijevoz ljudi u nevolji, otoci ne svrstavaju u Zlatni sat, no barem se liječnička pomoć za one udaljenije može očekivati u Srebrnom satu.
- Stranci su česti gosti, a neki od njih trebaju i liječničku pomoć. Znam da su povratne informacije o tome kako im se pristupa dobre, no s obzirom na to da dolazim s otoka Ugljana, na kojem živi, s Pašmanom, 10.000 ljudi, a ljeti i mnogo više, vrijeme je da gledamo napraviti iskorak u vidu mini doma zdravlja - predlaže dr. Mišlov, otočni liječnik.
Dr. Zvonko Mišlov
Veliki požari haraju ljeti, pa je iskorak napravio i projekt Fire stop jer su upravo 60 kamera instalirali na otocima. Služe za rano otkrivanje požara.
- Detektiraju dim, čak i pojavu topline, a ukupno je postavljeno 220 kamera - kazao je Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma.
Krešimir Žagar, Hrvatske šume (desno)
I otoci, kao i velik dio obalne Hrvatske, pune svoj budžet dobrim dijelom od turizma, pa je Vanja Čvrljak, prvi čovjek zadarskog turizma, kazao da svi pričaju o održivosti, ali da prostora za napredak itekako ima te da je konačno došlo vrijeme da kvalitetne lokacije postanu turistički vidljive.
Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Zadarske županije (u sredini)
Jure Brižić, načelnik općine Preko, koja je najčešće nacionalni rekorder u prijevozu brodskih i trajektnih putnika, ipak je kazao da je sezona odlična, ali da otočani jednostavno žele barem se približiti standardu grada, te da je upravo njegova općina prva uvela brod Hitne pomoći, koja više od dva desetljeća ljude kojima treba medicinska pomoć za samo nekoliko minuta prevezla do kopna.
Jure Brižić, načelnik Općine Preko
Marino Radović, načelnik općine Vir, kao veliki razvojni korak za bolji život na otoku istaknuo je gradnju nove školske zgrade i sportske dvorane.
Marino Radović, načelnik Općine Vir
Dragan Jelić iz SAFU-a pohvalio je EU projekte sa zadarskog područja kojima su se pokrenule mnoge pozitivne stvari.
Dragan Jelić, SAFU
Partneri konferencije bili su Zadarska županija, Grad Zadar, SAFU, Hrvatske šume, Jadrolinija, Hrvatske ceste, Turistička zajednica Zadarske županije, Turistička zajednica Grada Zadra, Zračna luka Zadar, Općina Vir, Općina Preko, Općina Pašman, Općina Sali, Razvojna agencija Zadarske županije Zadra nova.