Iako se u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom od veljače 2021. spominju višestambene zgrade, regulativa nije dorečena, jer zakon nije predvidio niti regulirao način izgradnje zamjenskih višestambenih zgrada, kazala je Škare Ožbolt na konferenciji za medije održanoj u nedjelju.
Zbog toga se, naglasila je, može zaključiti da "zakonodavac nije ima namjeru regulirati financiranje takve zamjenske gradnje".
Škare Ožbolt je napomenula da u užem i širem centru Zagreba, na Gornjem i Donjem gradu, Trnju, Maksimiru i drugim četvrtima, postoje stotine stanova u višestambenim zgradama koje su predviđene za rušenje. Stanari su odavno iseljeni i žive na drugim mjestima, a zemljište na kojem se nalazi takva zgrada upisano je, upozorila je, na stare institute socijalističkog društvenog vlasništva.
- Na koji se način gradi takva zamjenska višestambena zgrada - upitala je nezavisna kandidatkinja Škare Ožbolt..
Uz to, rekla je da su ključna pitanja i tko u tom slučaju gradi zamjensku višestambenu zgradu, čijim sredstvima, tko daje suglasnost za gradnju, a da na njih, za sada, još nema odgovora. Upozorila je da je u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom propušteno regulirati situaciju izgradnje zamjenske višestambene zgrade i on poznaje samo zamjensku gradnju obiteljske kuće pa je time povrijeđeno načelo jednakosti građana pred zakonom.
Tako je, istaknula je Škare Ožbolt, povrijeđeno načelo jednakosti građana pred zakonom, jer pravo na zamjensku kuću imaju građani čije kuće nije moguće obnoviti, a pravo na zamjenski stan u višestambenoj zgradi zasada građani nemaju, jer to nije regulirano zakonom.
- Predlažem da se odmah, po hitnom postupku, izmijeni Zakon o obnovi i regulira ova situacija, na isti način kako je reguliran status vlasnika zamjenskih obiteljskih kuća - poručila je nezavisna kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu Vesna Škare Ožbolt.