Duboko u amazonskoj prašumi znanstvenici su uz pomoć domorodačkog plemena otkrili novu vrstu divovske anakonde.
Biolog Bryan Fry sa Sveučilišta Queensland u Australiji predvodio je tim koji je u regiji Bameno pronašao i proučio nekoliko primjeraka novootkrivene sjeverne zelene anakonde (Eunectes akayima).
- Pleme Waorani nas je pozvalo da istražimo regiju i prikupimo uzorke određene populacije anakondi, za koju se širila glasina da je najveća do sada. Domorodački lovci su nas odveli u džunglu na desetodnevnu ekspediciju. Pleme, naime, ove zmije smatra svetima - rekao je Fry za EurekAlert.
- To je vrlo značajna razlika. Primjerice, ljudi se od čimpanza genetski razlikuju samo oko 2 posto. Ovo otkriće je vrhunac moje karijere - istaknuo je.
Zmija je debljine gume automobila, a ženke mogu narasti do sedam metara, i težiti gotovo 250 kilograma. Glava joj je veličine ljudske, piše Daily Mail.
Međutim, veličina nije prestrašila nizozemskog biologa i voditelja Freek Vonka koji je odlučio s njom zaplivati.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Na snimci je najveća anakonda koju sam ikada vidio. Debela je kao guma od auta, duga osam metara i teška preko 200 kg - s glavom velikom kao moja - napisao je.
Međutim, ova nova vrsta zmije je već ugrožena, upozorili su istraživači.
- Područje Amazone pod velikim je pritiskom klimatskih promjena i stalne deforestacije. Više od petine Amazone već je nestalo, što je više od 30 puta više od površine Nizozemske. Opstanak ovih legendarnih divovskih zmija neraskidivo je povezan sa zaštitom njihovog prirodnog staništa - objasnio je Vonk.
- Sarah i ja smo počeli raditi na ovome 2007. kada smo prvi put primijetili da postoji velika genetska razlika između venezuelanskih uzoraka i nekih uzoraka iz Perua. Tada smo započeli proces prikupljanja uzoraka i suradnika diljem Južne Amerike i šire kako bismo dovršili mozaik uzoraka koji nam je omogućio sastavljanje studije - rekao je profesor Rivas.
- Proučavam anakonde 32 godine pa se postavlja pitanje koliko još vrsta postoji za koje ne znamo. Ako je takva ikonična životinja bila nezapažena toliko godina, što je s manje upadljivim i manje proučavanim životinjama i biljkama? Ovo otkriće ponižava mišljenje o istinskoj raznolikosti Južne Amerike - dodao je.
Prvo uhvate plijen, a onda ga zadave i zgnječe
Ovi divovi nisu otrovni, a dobro su prilagođeni životu koji uglavnom provode u vodi. Nosnice i oči su im na vrhu glave, tako da mogu gledati i disati dok im je ostatak tijela potopljen. Maslinaste su boje, s velikim crnim mrljama, što im omogućuje stapanje s okolinom. Zelena anakonda se lako kreće kroz vodu i zna napasti veliki plijen poput kapibara i jelena, piše Conversation.
Hvataju plijen velikim, fleksibilnim čeljustima, a zatim ga dave i gnječe svojim snažnim tijelom prije nego što ga progutaju.
Istraživanje naziva Disentangling the Anacondas: Revealing a New Green Species and Rethinking Yellows objavljeno je u časopisu MDPI Diversity.