Vladin najjači adut u kampanji “Hrvatska raste” je povećanje izvoza, koji je u prvih sedam mjeseci ove godine porastao više od 12 posto.

Ali podaci o tome što je Hrvatska izvezla u prvih pola godine potpuno raskrinkavaju mit da izvoz raste jer više proizvodimo u zemlji. Poslovni dnevnik objavio je opširnu analizu po kojoj se vidi da su u hrvatski izvoz uključene banane, automobili, monitori, projektori, grejp i naranče, zlato i brojni drugi proizvodi s kojima Hrvatska nema veze. Osim što su iskrcani u neku hrvatsku luku i zatim odvezeni dalje u zemlje EU. Dakle, samo su prošli kroz zemlju, ali zabilježeni su kao naš izvoz, a to se zove roterdamski efekt, po najvećoj europskoj luci.

- Po njemu ispada da Hrvatska proizvodi sve što se u Europi troši. To, naravno, nije točno. Radi se samo o provozu kroz zemlju - kaže profesor Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. I druge zemlje bilježe taj izvoz, ali roterdamski efekt ipak jasno odvajaju od stvarnog izvoza roba i dobara iz vlastite zemlje. No, očito, ne i Hrvatska. Kad bismo izdvojili robu koja je samo prošla kroz naše luke i otišla u druge zemlje, tad bi stvarni izvoz hrvatskih roba rastao 4-5 posto. Lovrinčević ističe da ne može izvoz roba rasti po stopi od 12 posto kada industrijska proizvodnja raste tek 1,9 posto, a poljoprivredna pada. Industrija i poljoprivreda čine naš cjelokupni robni izvoz. Sve je, dakle, u statistici.

- I onda se to koristi kao enormna politička manipulacija. Bez prave slike što to i gdje izvozimo ono proizvedeno u Hrvatskoj, ne možete imati niti smislenu ekonomsku politiku i industrijsku strategiju - zaključuje Lovrinčević.

Izvoz je po vrijednosti porastao jednako kao uvoz, pa je jasno da je roba samo prošla kroz zemlju. 

Lovrinčević poziva Državni zavod za statistiku i HNB da napokon izdvoje i iskažu “provoz” od “pravog” izvoza. DZS nam nije odgovorio na naš upit.