Vladine mjere za blokirane neće trajno riješiti problem neplaćanja i prezaduženosti građana. Prije ili kasnije morat će se smisliti trajnije rješenje ovog problema. Upozorili su u ponedjeljak iz Hrvatske udruge banaka nakon što su analizirali efekte vladinih mjera o otpisu dugova do 10.000 kuna te obustavi ovrhe duže od tri godine kod koje nije bilo nikakve naplate zadnjih šest mjeseci. 

Velimir Šonje, ekonomski analitičar, ustvrdio je kako su se te mjere najmanje odrazile na kratkoročne dužnike, one čiji su računi blokirani do godine dana.  

- Broj građana blokiranih do godine dana kontinuirano pada, ali to je rezultat izlaska iz recesije, a ne mjera Vlade i tu nije zabilježena neka velika promjena. Od 30. lipnja do 30. rujna broj je pao s 45.114 na 41.187 kratkoročno blokiranih građana ili za 8,7 posto, a njihov dug sa 1,23 milijardi kuna, na 970  milijuna kuna - rekao je Šonje istaknuvši kako su ove mjere, s druge strane, najviše efekta polučile kod dugoročnih dužnika te onih čiji ukupan dug prelazi deset milijuna kuna.

- Velika promjena se dogodila kod dugova starijih od 365 dana, kod kojih je zabilježeno smanjenje sa 41,8 milijardi kuna na 17,1 milijardu, što je pad od 59 posto. No, kad se gleda šira slika, puno je manji efekt kad se gleda broj deblokiranih ljudi. Tako pad kod dugoročno blokiranih iznosi 16 posto, s 279.000 na 233.000 osoba, odnosno za 16 posto. Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta, međutim kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti vladinih mjera u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika - rekao je.

Naglasio je i kako banke više nisu najveći pojedinačni vjerovnik već da prednjače telekomi i država.

Zdenko Adrović, predsjednik HUB-a, istaknuo je kako najdulji dug datira preko osam tisuća dana, a da je iznos duga najvećeg pojedinačnog dužnika iznosio 404 milijuna kuna. 

- Dugovi u ovom trenutku ostaju, nisu izbrisani, samo će nestati iz statistike, a ovrhe će se ponovno pokretati. Što znači da nismo riješili problem nego samo retuširali. Ponovno se išlo u rješavanje problema bez socijalnih kriterija, a to se dogodilo i kod švicarskog franka, ali se tad glasa banaka nije mnogo čuo. Ključno je utvrditi socijalne kriterije koji će povući jasnu liniju između osobne odgovornosti i društvene solidarnosti - istaknuo je Adrović.